Svađe i ucjene zbog novog predsjednika

Njemačke tiskovine ovoga ponedjeljka (20.2.) pored portreta bivšeg borca za ljudska prava iz nekadašnjeg DDR-a i teologa Joachima Gaucka, opširno pišu i o raskolu koji je dogovor o tom predsjedničkom kandidatu donio sa sobom. I to ne samo raskolu između vladajućih stranaka i oporbe, nego o raskolu koji je taj dogovor donio unutar same koalicije koju čine kancelarkini demokršćani (CDU), kršćansko-socijalna unija (CSU) i liberali iz FDP-a.

Die Welt tako komentira da u Berlinu ovih dana gotovo da i nije bilo važno pronaći pravu ličnost za predsjedničku funkciju, nego da se radilo o "demonstriranju moći".

"Ne bi se to dogodilo za vrijeme Genschera ili Kinkela"

U članku pod naslovom "Kako je FDP ucijenio kancelarku" Focus Online obrazlaže da kancelarka na koncu nije imala druge mogućnosti nego da pristane na izbor Joachima Gaucka. Ovaj list pojašnjava da su se liberali iz FDP-a u nedjelju poslijepodne (19.2.) odlučili za Gaucka, iza kojega stoje i SDP i Zeleni, iako se Merkel prethodno izjasnila protiv njega. "Liberali su, znači, kancelarku natjerali na odluku o kandidatu", piše Focus Online i dodaje da je velik bijes među redovima Unije CDU-a i CSU-a. Ovaj list u svezi s tim prenosi izjavu koju je zamjenik parlamentarne CDU/CSU frakcije Michael Kretschmer dao za "Leipziger Volkszeitung" u kojoj govori o "značajnom izigravanju povjerenja", koje će imati teške posljedice za daljnju suradnju unutar koalicije Unije i FDP-a. "Za vrijeme Hans-Dietricha Genschera ili Klausa Kinkela bi bilo nezamislivo ovakvo ponašanje", izjavio je Kretschmer, aludurijaći pritom na trenutačno stanje unutar FDP-a i njihovog predsjednika Philippa Röslera.

Süddeutsche Zeitung (SZ) piše da je zbog svađe unutar vladajuće koalicije potraga za novim predsjednikom ovoga vikenda bila veoma teška. Ovaj list navodi i da se predstavnici Unije (CDU/CSU) i FDP-a u nedjelju poslijepodne nisu mogli dogovoriti zajednički predložiti kandidata. "Vodstvo Unije je mišljenja", piše dalje SZ, "da jedan savezni predsjednik mora pokrivati širi spektar nego što to čini Gauck. Osim toga, glas za toga 72-godišnjaka bi bilo priznanje da se tijekom protekle Skupštine njemačkog parlamenta izabrao pogrešni predsjednik." U svezi s tim SZ navodi i da je iz predsjedništva CSU-a poručeno da su 2010. (kad je izabrana Wulff) postojali dobri razlozi odlučiti se protiv Gaucka.

Treba znati otvoriti "kišobran povjerenja"

SZ u komentaru koji donosi na temu dogovora o Gaucku kao novom predsjedniku piše da su se stranke samo jedan put u povijesti Savezne republike Njemačka zajednički dogovorile o kandidatu. "Bilo je to 1989. kad se radilo o drugom mandatu Richarda von Weizsäckera. Sada, godine 2012., ponovno je 1989. Zemlji ne treba klonirani Weizsäcker. Ali joj je potreban razuman čovjek na čelu države", navodi se u komentaru SZ-a dodajući da bi Njemačka u ovakvoj jednoj teškoj situaciji možda trebala baciti pogled prema Italiji, gdje jedan stariji predsjednik u teškim vremenima održava povjerenje u državu: "Giorgio Napolitano, bivši komunist, je 2006. izabran za jedanaestog predsjednika talijanske republike; tada je bio gotovo 81 godinu star, danas ima 86 godina. I u Njemačkoj je sada potrebno izabrati jedanaestog saveznog predsjednika. Jedan mladi, što se pokazalo kod Wulffa, nije automatski dobar. A jedan stari, što se pokazalo u Italiji, nije automatski loš - naprotiv."

U komentaru SZ-a se također navodi da ono što Njemačkoj sada nedostaje je jedan predsjednik koji bi trebao znati kako potaknuti na razmišljanje i kako utjecati na društvenu klimu u državi - naravno, ako zna pričati, i ako ima što za reći. "Jedna predsjednica, odnosno predsjednik bi trebao imati talenta da politiku ne samo prati, nego i vodi. Vođa države bi morao znati, ukoliko je to potrebno, otvoriti i držati otvorenim kišobran za spas, koji se međutim ne bi odnosio na euro, nego na povjerenje koje građani imaju u njega. A kako bi se pridobilo to povjerenje nisu potrebni izglačano lice i život. I sam moraš vjerovati kako bi bio vjerodostojan - vjerovati u snagu demokracije i u vrijednosti osnovnih ljudskih prava." - zaključuje se u komentaru SZ-a.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić