Suzdržani optimizam - Lajčak i Špirić u UN

“Kada sam vam se prošli put obratio, ovdje u Vijeću sigurnosti, prije šest mjeseci, suočavali smo se s onim što bi mnogi opisali kao političku krizu”. Tako je započeo svoje izlaganje visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Miroslav Lajčak, i zatim s vidnim olakšanjem, već u samom početku zaključio: “Drago mi je da vas mogu informirati, da se danas situacija vidno poboljšala. Bosna i Hercegovina je poduzela značajan korak ka stabilizaciji političke situacije. Ona je na pragu potpisivanja Ugovora o pridruženjenju i stabilizaciji s Europskom unijom, a kreće se i ka članstvu u NATO”.

No, Lajčak je odmah dodao, kako i pored napredka - nema mjesta suvišnom optimizmu. Iako će službeno Sarajevo, kako je rekao, potpisati pomenuti ugovor o pridruženju s EU, već 16. juna u na ministarskom sastanku u Luxemburgu, “entiteti i dalje nastavljaju sa svojim dnevnim redom (agendom), i to na štetu države”. Pri tome je naveo po nekoliko primjera iz oba dijela BiH.

Država bi htjela, ali entiteti neće

Vlada Republike Srpske (RS), bez suglasnosti iz Sarajeva dala je dozvolu, vladi iz Beograda da gradi most preko rijeke Save. Manji BH entitet je isto tako usvojio legislativu, kojom s se ozakonjuje izdavanje finacijskih obveznica, iako je to u ekskluzivnoj nadležnosti države, rekao je Lajčak.

Vlada Federacije je pak nastavila “povećavati isplate ratnim veteranima i druge socijalne transfere”, i pored upozorenja iz Međunarodnog Monetarnog fonda (MMF-a). To ju je, prema Lajčakovoj ocjeni dovelo skoro na rub bankrota. On je dodao i kako su pozivi bočnjačkih političara za izdvajanjem Srebrenice iz RS, bili neučinkoviti i “antidejtonski”.

Dobar dio izlaganja posvetio je i negativnom odjeku zahtijeva Dodikovog SNSD-a, da se situacija u BiH stavi u kontekst proglašenja nezavisnosti Kosova. Lajčak je te zahtjeve ocjenio neutemeljenim, naglasiviši još jednom nepovredivost BH države i njenog teritorijalnog integriteta. Ali, rekao je, kako su i zahtjevi za ukidanjem entiteta, ništa manje kontraproduktivni. Sa žaljenjem je konstatirao, da je dosadašnja“izborna matematika”, upućivala uglavnom na nacionalizam - kao efikasan instrument za osvajanje glasova, te da je “euro orjentiranost često bivala kolateralna šteta takvih kalkulacija”.

OHR odlazi, al' se ne zna kad' će

Govoreći o skorim izgledima za zatavaranje OHR-a u Sarajevu, visoki predstavnik je iznio pet uvjeta za to: “Mora se usvojiti održivo riješenje državne i obrambene svojine. Mora se dovršiti i process oko Brčkog; uspostaviti fiskalna samoodrživost i na koncu pojačati uloga zakona u BiH”.

Obračajući se Vijeću sigurnosti, predsjedavajući ministarskog vijeća BiH, Nikola Špirić sa svoje je strane isto tako izrazio važnost uloge zakona u cijeloj državi, što je izazvalo odobravanje veleposlanika zapadnih zemalja na East Riveru.

“Izgradnja uloge zakona je jedina garancija da će BiH biti odgovarajući partner međunarodnoj zajednici. Ako bi u našoj zemlji bio neko, tko misli - da neki mogu biti iznad zakona, čak i ministri ili drugi visoki zvaničnici na vlasti, nisam siguran, da bi oni mogli biti viđeni kao odgovarajući partner ikome. U tom smislu, ja očekujem jaku podršku međunarodne zajednice i ovog visokog tijela”, rekao je Špirić. On je je na koncu pohvalio odluku Miroslava Lajčaka, da nastavi insistirati na reformama u BiH, ali bez upotrebe bonskih ovlasti.