1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Sutra rezultati irackog referenduma

Prvi vazan rezultat referenduma o irackom ustavu je visok procenat odziva biraca – ukljucujuci i iracke Sunite. Sirom zemlje je vise od 60 procenata biraca glasalo sto je vise nego prilikom glasanja pocetkom godine.

Iracki referendum o Ustavu

Iracki referendum o Ustavu

Drugi vazan rezultat je da je na dan referenduma bilo mnogo mirnije nego proteklih mjeseci. Velike mjere sigurnosti su ocigledno urodile plodom. Posmatraci su izjavili da je veoma vazno sto su Suniti u prilicno velikom broju izasli na referendum. U mnogim provincijama je izlaznost Sunitskih biraca bila veca od 90 procenata. Uspjeh je i sunitsko ne na referendumu, nakon bojkota izbora u januaru, kada se brojnim napadima ekstremista iz njihovih redova zelio iskazati stav o demokratskim procesima u Iraku.

Preliminarni rezultati bice saopsteni u narednim danima. Do tada moze se spekulisati, da li su Iracani podrzali prijedlog novog ustava ili ne. Vrlo je vjerovatno da je dvije trecine od ukupnog broja glasaca Sunita u dvije iracke provincije odbilo ustav. Referendum je propao ako dvije trećine Iračana u najmanje tri provincije glasa negativno a posmatrači smatraju da će u sunitskim provincijama upravo do toga i doći. Ipak, iracki ministar vanjskih poslova Hocha Sebari je u izjavi za TV stanicu CNN bio optimistican da ce Ustav dozivjeti uspjeh:

„Po prvi put u nasoj istoriji Iracani sami odlucuju o svojoj sudbini i istoriji.“

I americki predsjednik George W. Bush izrazio je pozitvine stavove o irackom referendumu.

“U ime americkog naroda cestitam iracanima na uspjesnom glasanju o buducem ustavu.”

Naravno, diskusija o ustavu u Iraku nije sa referendumom zavrsena. Nakon parlamentarnih izbora sredinom decembra bice imenovana posebna komisija, koja ce cetiri mjeseca raditi na poboljsanju ustava. Tokom proteklog vikenda se stanovnistvo u Iraku u biti izjasnjavalo o prelaznom rjesenju ustava. Ceste promjene irackog ustava mogu se posmatrati kao kostruktivan proces gradjenja dijaloga. Ipak, nakon ovog izjasnjavanja ostao je gorak ukus uspjeha, smatra ekspert za izborna pitanja u Iraku, Thomas Dackweiler:

“Moramo sebi razjasniti da svaki ustav na svijetu mora pretrpjeti promjene. U Njemackoj smo dosada imali 52 promjene ustava. Kod ovog irackog ustava mnoga pitanja su ostala otvorena, zbog nesuglasica, ali i pod pritiskom postavljenih vremenskih rokova. Problem je sto bi se ovo moglo pretvoriti u pricu bez kraja u kojoj ce se konstantno nesto krizati, dodavati, mijenjati.”

Prica oko Ustava u Iraku mogla bi u maju naredne godine biti zavrsena. Tada ce se stanovnistvo ponovo izjasnjavati, ali ovaj put o poboljsanoj verziji nacrta ustava.