Susret u Mostaru: Sastanak bez „transparentne suštine“ | Politika | DW | 07.03.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Susret u Mostaru: Sastanak bez „transparentne suštine“

Sastanak lidera BiH, Hrvatske i Srbije u Mostaru realna je slika političkih i međunacionalnih prilika u BiH i regiji, tvrde analitičari, upozoravajući da BiH i dalje ugrožavaju srpsko-hrvatski (veliko)državni interesi.

Trilateralni sastanak u Mostaru završen je, kako se i očekivalo, bez značajnijih zaključaka. Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić su, prema mišljenju analitičara, potvrdili da o najznačajnijim pitanjima, poput graničnog spora između BiH i Srbije, još nema dogovora. Po svemu sudeći, neće ga ni biti prije općih izbora u BiH, što je u Mostaru rekao i član bh. Predsjedništva Bakir Izetbegović. On je, naime, odbacio mogućnost zamjene teritorija ističući da bi sporna granična pitanja trebalo rješavati na nižim, ekspertskim nivoima.

Bosnien-Herzegowina Treffen in Mostar (klix.ba)

Predsjednica Hrvatske, Predsjedništvo BiH i predsjednik Srbije na sastanku u Mostaru

Komentirajući za Deutsche Welle trilateralni sastanak u Mostaru, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) dr. Zijad Bećirović kaže da je ovo bio još jedan od susreta „bez transparentne suštine". „Ništa nije potpisano, a pokušava se predstaviti kao historijski događaj u nekom smislu. U osnovi se skrivaju namjere Srbije i Hrvatske da, uoči priznanja kosovske nezavisnosti od strane Srbije, ponovno pokušaju nešto ušićariti na račun BiH. Podsjećam da je Milorad Dodik javno poručio Aleksandru Vučiću da, kada razgovara o Kosovu, ima u vidu Republiku Srpsku. Ivica Dačić, koji se u Mostaru susreo i sa ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnadkom, javno zagovara podjelu Kosova. Srbijansko rukovodstvo, koje baštini politiku iz 90-tih godina, nije odustalo od BiH. Hrvatska, iako članica Evropske unije i NATO-a, podstiče Srbiju da bude pokretač destabilizacije, a sve u funkciji velikodržavnih politika. Srpski i hrvatski nacionalisti se odlično razumiju“, kaže Bećirović.

Izetbegović kao „statista“ između srpsko-hrvatskih lidera

Direktor IFIMES-a smatra da je Bakiru Izetbegoviću u Mostaru bila namijenjena uloga „statiste“ između srpsko-hrvatskih lidera, koji bi trebao „aminovati" ono što se Beograd i Zagreb, odnosno Milorad Dodik i Dragan Čović dogovore. „Događaji kojima svjedočimo posljednjih nekoliko mjeseci, odnosno pogoršanje političke situacije u BiH, nije samo produkt predizborne retorike nacionalnih lidera. To je i nastavak rata 'mirnim sredstvima'. S obzirom na napetosti, bojim se da može doći i do sukoba. Aktuelna situacija u BiH opravdano izaziva zabrinutost“, kaže Bećirović.

Staatspitze Serbiens, Kroatiens und Bosnien-Herzegowinas beim Treffen in Mostar (DW/V. Soldo)

Predsjednik Srbije Vučić, Šef diplomatije BiH Crnadak i šef diplomatije Srbije Dačić (sredina slike)

Novinar BH radija 1 Emil Karamatić tvrdi da nikad kao u Mostaru na trilaterali nije bila vidna slika loših odnosa Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića. „Niko ne može zamjeriti predsjedavajućem Predsjedništva BiH Draganu Čoviću što  gradi dobre odnose sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Oni su potrebni i nemaju alternativu, no građenje tih dobrih odnosa ne može imati prioritet spram odnosa koje Čović treba izgraditi prije svega u Federaciji BiH sa Bakirom Izetbegovićem“, kaže Karamatić za Deutsche Welle.

Pogrešni prioriteti Dragana Čovića

Zabrinjavajuće su i poruke koje visoki zvaničnici Srbije i Hrvatske redovno upućuju po dolasku u BiH, kaže naš sagovornik. „Kada je nekome više od dvadeset godina prva rečenična konstrukcija koju izgovaraju prilikom posjete BiH da su za suverenitet i integritet ove zemlje, vjerujte da smo daleko i od suvereniteta i integriteta. Zašto uporno ponavljati da ste za suverenitet i integritet BiH, ako to nije upitno? Politika Dragana Čovića, Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića nastavak je politike kojoj smo svjedočili proteklih desetljeća, a pokušaj dovođenja u političku osamu Bakira Izetbegovića može nanijetu štetu svim građanima BiH. Mislim da Dragan Čović što je moguće prije mora napraviti dobre odnose sa Bakirom izetbegovićem, odnosno sa predstavnikom bošnjačke politike, slične onima koje je nekad imao sa Sulejmanom Tihićem. U protivnom, imat ćemo predizbornu sliku koja će biti predmetom intervencije međunarodne zajednice ili, nedaj Bože, NATO snaga“, kaže Emil Karamatić.

Kritičari, također, tvrde da je sastanak u Mostaru bio „besmislen“, da su predsjednici Srbije i Hrvatske te članovi Predsjedništva BiH „natjerani“ da se sastanu kako bi u duhu evropske strategije za Zapadni Balkan pokazali dobru volju, odnosno spremnost da dijalogom rješavaju otvorena pitanja. Pored graničnih, tu je i Izborni zakon BiH o kojem je proteklih mjeseci bilo dosta govora, ne samo u Sarajevu i Mostaru, nego i Zagrebu, Briselu te Ankari. I dok su lideri BiH, Hrvatske i Srbije razgovarali u Mostaru, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je, gostujući u programu TV Alfa, spomenuo i bonske ovlasti. On je poručio da postoji mogućnost da iskoristi bonske ovlasti ukoliko ne dođe do dogovora o Izbornom zakonu BiH. „Ja sam spreman učiniti puno, ali... Ja ću to učiniti na kraju, kada se iscrpe sve mogućnosti“, izjavio je Inzko. Bila je ovo prva trilaterala nakon šest godina, a naredna bi, prema riječima Aleksandra Vučića, mogla biti upriličena „ubrzo“ u Novom Sadu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android