1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Susret sa Romanom Fristerom u Njemačkoj

Izraelski književnik i novinar govori o svojim knjigama, poukama iz holokausta i svojim susretom sa današnjom Njemačkom.

Podsjećanje na oslobadjanje Auschwitza

Podsjećanje na oslobadjanje Auschwitza

Roman Frister je u Njemačkoj poznat po svojoj autobiografiji « Kapa ili život». Izraelski autor i novinar rodjen je 1928. u gradu Bielsko/Bielitz u Poljskoj. Preživio je nekoliko koncentracionih logora, medju kojima i Auschwitz-Birkenau. Po okončanju rata je do hapšenja od strane komunističke vlasti živio i radio kao novinar u Poljskoj. 1957. emigrirao je u Izrael. Nakon dugogodišnjeg rada kao urednik u vodećem izraelskom listu Ha'aretz preuzeo je Roman Frister 1990. rukovodjenje novinarskom školom «Koteret» u Tel Avivu. Njegovi romani i stručne knjige prevedeni su na 11 jezika, i objavljeni u 500.000 primjeraka. Medju ostalima romani « Ukradeni identitet»,» Drugi život Itzhak Liebmanna" " Čežnja Aschera Levy-a za Njemačkom».

Kako bi preživjeli nacistički koncentracioni logor, mnogi su zatvorenici sami bili počinioci zločina.

Ovu neprijatnu istinu je izraeski književnik i novinar Roman Frister sam doživio u logoru KZ-Auschwitz

« Kada je moj otac ležao na samrtničkoj postelji, a ja sam znao da je ispod madraca skriveno pola hljeba. Ali, nisam imao hrabrosti da uzmem hljeb, sve dok nisam vidio da je mom ocu ostalo još samo nekoliko sati života.Tada sam zavukao ruku da uzmem hljeb, a moj otac je otvorio oči . Ja sam pomislio , ako uzmem hljeb, moj otac će umrijeti . I ostavio sam hljeb. Sutra je moj otac umro. Hlejba nije više bilo. Rakoa sam sebi: Roman, ti si moralan i zato si platio visoku cijenu. Nikad više!"

Roman Frister je odbacio moral, da bi preživio užas koncentracionog logora. Kada je bila ukradena njegova zatvorenička kapa, on je kao 16- godišnjak ukrao kapu drugom zatvoreniku. Onaj ko bi se ujutro postrojio bez kape bio je odmah ubijen. Sa biografijom « Kapa ili život» Frister je postao poznat u Njemačkoj. Od Izraelaca je pretrpio oštre kritike. Onaj ko se predstvalja kao nemoralan, pomaže antisemistima.To mišljenje ne dijeli Roman Frister:

« Kada neko piše knjigu o holokaustu, a postoje na hiljade sjećanja, onda se traba napisati cijela istina, čak i ako je ponekad neprijatna, za nas, za žrtve.

Nacisti, Nijemci od nas su učinili žrtve, ali su žrtve u logorima imali druge žrtve. I ne svi zatvorenici , a tu spada i Roman Frister, nisu bili sveti».

Nakon svog oslobadjanja iz logora Frister je radio u Poljskoj kao novinar. Poslije hapšenja u okviru jedne antisemitske akcije, emigrirao je 1957. u Izrael. Ipak, njeguje dobre odnose sa Poljskom, i do danas piše za nedjeljnik "Polityka". Roman Frister pokazuje razumijevanje za poljsku inicijativu da se imenu logora Auschwitz doda pridjev "nacističko- njemački»:

« Moram reći da je Poljska donekle u pravu kad se ljuti što se negdje u svijetu govori o poljskom koncentracionom logoru.To je bio njemački logor na poljskom tlu. I to nije isto. Bio zam zatočenik tri i pol godine i nisam nikada vidio poljskog čuvara u logoru. To su bili Nijemci, Litvanci, Ukrajinci, ali ne Poljaci».

Roman Frister ima 78 godina, elegantan je, radoznao i energičan. Uprkos užasnom iskustvu holokausta, (njegova je majka na primjer ubijena pred njegovim očima od strane jednog SS oficira), uvijek iznova posjećuje Njemačku.

Mladi Nijemci snose istorijsku odgovornost, ali nikakvu ličnu krivicu, smatra Frister:

« Vjerujem da danas u Njemačkoj postoji ogroman interes za holokaust. I moram reći, da pitanja koja se postavljaju pokazuju da ljudi imaju savjest, što u 21. stoljeću i nije tako često».

To da se njemačko-jevrejski odnos ne sastoji samo iz holokausta, opisuje Frister u novoj knjizi o istinitoj priči porodice Friedland, koja se proteže generacijama. Knjiga nosi naslov: "100 godina neuzvraćene ljubavi «.