Susret ministara odbrane NATO - a u Taormini
9. februar 2006ije odlaska na Siciliju najavio da će načeti ovu temu.
26 ministara odbrane NATO saveza će se susresti i sa svojim kolegama iz pograničnih zemalja Sredozemlja, u koje spadaju Turska, Izrael, Jordan, Egipat, Tunis, Alžir, Maroko. Ove zemlje bi mogle pomoći da se ponovo i bez nasilja vratimo na diskusiju o slobodi štampe i religije, reako je njemački ministar odbrane Jung.
Ministri će se dogovoriti i o tome da li će napadi na norveške i američke trupe u Afganistanu imati posljedice. U pomoć Norvežanima i Amerikancima pozvani su Britanci, koji su helikopterima transportovani na sjever Afganistana. U proljeće će NATO na nemirni jug Afganistana poslati 6000 britanskih i holandskih vojnika.
Protesti razjarenih ljudi u islamskim zemljama povlače za sobom pitanje, da li su vojnici dovoljno obučeni i naoružani kako bi se odbranili.
Italijanski ministar odbrane i domaćin susreta u Taormini Antonio Martino razgovaraće sa svojim turskim kolegom Mehmetom Goenuelom o ubistvu, počinjenom nad jednim italijanskim svećenikom u crkvi u Trabzonu.
Ministri odbrane će razgovarati i o tome, kakvu ulogu u budućnosti će atlanska vojna alijansa imati u borbi protiv terorista. Amerikanci navaljuju da se angažman NATO saveza proširi, dok Francuska to koči. Teži se i užoj saradnji sa Japanom, Australijom i Novim Zelandom.
U Taormini će na dnevnom redu biti i spor oko iranskog atomskog programa. Ruski ministar odbrane Sergej Ivanov izvjestiće da li bi napori Moskve kao posrednika u sporu sa Teheranom mogli uroditi plodom.
Nove trupe NATO saveza za brze reakcije, koje broje 25.000 vojnika, krajem godine biće spremne za dejstvo. One će biti u stanju da se u roku od pet dana premjeste na željenu lokaciju. Najnoviji humanitarni angažman nakon zemljotresa u Pakistanu pokazao je da je zračni transport i najmanje jedinice, komplikovan poduhvat. Do sada je važio princip, zemlja koja šalje vojnike, plaća. Na inicijativu SAD-a i većine manjih zemalja sada bi se trebao osnovati fond za zajedničko finansiranje ovih trupa. Njemačka je protiv ovog prijedloga, jer to znači da bi ona, pored troškova za mirovne misije u Boni i na Kosovu, morala da plaća 18% u zajednički fond, namijenjen trupama za brze reakcije.