1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Susret EU na vrhu

Rasprava o pravom putu spašavanja Europskog ustava u punom je jeku. Prema mišljenju 25 šefova država i vlada zemalja članica njemačka kancelarka Angela Merkel trebala bi u prvoj polovici 2007. godine organizirati prvi novi pokušaj spašavanja ustava. Istovremeno je austrijski kancelar i trenutni predsjedavajući Europskog vijeća Wolfgang Schüssel pozvao Francusku i Nizozemsku da predstave svoje prijedloge o daljnjem ophođenju s Europskim ustavom. Obje zemlje prošle su godine na referendumima odbacile Europski ustav. S druge pak strane već je 15 zemalja članica potpisalo ustav.

Sudionici skupa EU na vrhu u Brüsselesu

Sudionici skupa EU na vrhu u Brüsselesu

“Sada je na Francuskoj i Nizozemskoj da donose potrebna pojašnjenja, jer čekamo na njihovo mišljenje. Mi nismo spremni nastaviti proces ratifikacije. Barem ne mi u Danskoj, sve dok ne dobijemo pojašnjenja iz Francuske i Nizozemske, dakle loptica je na njihovoj strani”, rekao je danski prremijer Rasmussen.

Prema mišljenju predsjedavajućeg Europskog vijeća Schüssela ustav se može obogatititi novim elementima. Tu se ubraja novo ime ili aneks o socijalnoj dimenziji Europe. Konkretne odluke moraju se donijeti oko ustava najkasnije tijekom francuskog predjedanja 2008. godine. “Nakon jednogodišnje pauze razmišljanja sada započinje razdoblje rezultata”, kazao je Schüssel.

Europska Unija namjerava ubuduće dati veći naglasak oko pitanja sposobnosti prihvaćanja novih članica. Takav kriterij postoji još od devedestih godina prošloga stoljeća, ali u praktičnoj politici igrao je sporednu ulogu. Šefovi država i vlada dodijelili su nalog Europskoj komisiji da pripremi izvještaj o sposobnostima Europske Unije da primi nove članice. O toj temi zemlje članice razgovarat će krajem ove godine pod finskim predsjedanjem. Osim toga na jesenski sastanak na vrhu u listopadu Finska je najavila da će pozvati ruskog predsjednika Putina.

Kada je riječ o zapadnom Balkanu Unije se osvrnula na sve zemlje regije u posebnoj deklaraciji. Tako Bosnu i Hercegovinu Unija podupire u osiguravanju stabilnosti i napretka na području ključnih reformi. Bosansko-hercegovačke vlasti se pozivaju da osiguraju stvaran i opiljiv napredak u provedbi reforme policije i tako održe tempo u procesu stabilizacije i pridrživanja. Osim toga Unija naglašava važnost napretka oko ustavne reforme.

Europsko je vijeće ponovno izrazilo svoju podršku odlukama iz Soluna za proces stabilizacije i pridruživanja regije. Upozoreno je da je miroljubiva i prosperitetna Srbija koja bi trebla biti integrirana u obitelj europskih naroda, predstavlja važan faktor za stabilnost u regiji te da će Unija nastaviti pregovore o SSP-u sa Srbijom pod uvjetom da vlasti u Srbiji ostvare punu suradnju s Haaškim sudom.

Unija nastavlja podupirati pregovore o budućem statusu Kosova i ističe važnost provedbe standarda. Europsko vijeće i zemlje članice dogovorile su razvitak odnosa sa Crnom Gorom kao neovisnom i suverenom državom, a istovremeno pozivaju se vlade kako u Beogradu tako i u Podgorici da uspostave direktan i konstruktivan dijalog o budućim odnosima.

U Makedoniji sve strane su dobile poziv da se pridržavaju međunarodnih standarda na predstojećim parlamentarnim izborima zakazanim za 5. idućeg mjeseca. Pozdravljeno je potpisivanje SSP-a s Albanijom uz poziv toj zemlji da nastavi s provedbom reformi. Zemlje regije se ohrabruju na regionalnu suradnju i pozdravljaju incijative za osnivanje regiolne zone slobodne trgovine. Unija je obećala da će i ubuduće podupirati zemlje zapadnog Balkana kroz financijsku pomoć, posebno putem predpristupnih fondova koji stupaju na snagu iduće godine. Također Unija shvaća važnost olakšanog viznog režima pa se nada da će uskoro usvojiti pregovarački mandat za to područje kako bi se pregovori o viznom režimu mogli završiti krajem iduće godine.