1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Superbakterija" u pohodu na njemačke bolnice

Smrt tri bebe u klinici u Mainzu izazvala je diskusiju o higijeni u bolnicama. Svake godine se na klinikama zarazi oko 800.000 pacijenata. Začuđuje podatak da nema jedinstvenih propisa o održavanju higijene u bolnicama.

Bakterije su sve češće otporne na sve vrste antibiotika

Bakterije su sve češće otporne na antibiotike

Bebe na klinici u Mainzu su zaražene preko infuzionog rastvora

Bebe na klinici u Mainzu su zaražene preko infuzionog rastvora

Sve je veći pritisak na političare da donesu propise o održavanju higijene. Od 800.000 pacijenata koji se inficiraju upravo za vrijeme boravka u bolnici, umre njih 40.000. Neki njemački listovi čak pišu da bi smrt novorođenčadi u Mainzu morala da bude alarmni signal za nadležne. Istovremeno, "Süddeutsche Zeitung" piše kako propisi ne smiju da se donose navrat-nanos, te dodaje:

"Još prije 160 godina ljekar Ignaz Semmelweis je dokazao kako jednostavne metode higijene mogu da odluče o životu ili smrti pacijenta. Tri bebe morale su umrijeti, pa da tema o higijeni ponovo postane aktualna. Zakašnjela reakcija političara pokazuje jedno: U Njemačkoj ne samo da nedostaju propisi o održavanju higijene u bolnicama, nego nedostaje i svijesti o onome što je Semmelweis dokazao još prije toliko godina.

Ljekari u bolnici rade kao na traci. Za higijenu ostaje malo vremena.

Ljekari u bolnici rade "kao na traci". Za higijenu ostaje malo vremena.

Higijena nije luksuz koji sebi mogu da priušte samo najbolje klinike. Ljekari i medicinske sestre, koji se ionako brinu o prevelikom broju pacijenata, smatraju čestu dezinfekciju ruku i mijenjanje kecelja i bijelih mantila za gubljenje vremena. To je donekle razumljivo kada se uzme u obzir obim posla kojeg osoblje mora obaviti.

Ipak, pacijenti s pravom očekuju od ljekara i drugog osoblja ne samo da kako-tako obave svoj posao, nego da učine sve što mogu kako bi ubrzali proces liječenja i spriječe da ih boravak u bolnici učini još bolesnijim", stoji u listu "Süddeutsche Zeitung".

Holandija dokaz da se "superbakterije" mogu zaustaviti

Superbakterija (Staphylococcus aureus) pod elektronskim mikroskopom

"Superbakterija" (Staphylococcus aureus) pod elektronskim mikroskopom

A boravak u bolnici odista predstavlja jednu vrstu rizika, posebno za slabije i starije pacijente. Naime, proteklih desetljeća zabilježeno je sve više slučajeva infekcije takozvanim "superbakterijama".

Ove bakterije su posljedica prekomjernog korištenja antibiotika proteklih desetljeća. One su jednostavno imune na sve antibiotike. Oko 15 odsto svih pacijenata na intenzivnim odjeljenjima inficira se ovom vrstom bakterija, što može biti vrlo opasno.

Prije samo deset godina broj pacijenata u bolnicama kod kojih je dokazano prisustvo rezistentnih bakterija bio je oko pet odsto, danas ih je preko 20 odsto, piše "Die Welt" i nastavlja:

Stručnjaci zahtijevaju da ljekari stalno dezinfikuju ruke i mijenjaju radnu odjeću

Stručnjaci zahtijevaju da ljekari stalno dezinfikuju ruke i mijenjaju radnu odjeću

"Pri tome klinike nisu postale prljavije, nego je zbog prekomjerne upotrebe antibiotika porastao broj takozvanih "superbakterija". Protiv njih nema lijeka i infekcija može da se završi smrću pacijenta.

Pri tome je najmanje potrebna panična reakcija. U SAD, Japanu ili na jugu Evrope procenat zaraženih iznosi od 20 do 60 odsto.

Klinike su svjesne tog problema. One se sve češće drže jednostavnih, ali efikasnih metoda higijene. Da stvari mogu biti još bolje pokazuju Holandija i skandinavske zemlje. Kod njih se "superbakterijama" zarazi samo tri odsto pacijenata. Od njih bi trebalo učiti", završava komentar u listu "Die Welt".

Autor: A. Slanjankić

Odg. ur.: M. Smajić