1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Super Marija" ne zanimaju kritike iz Njemačke

U Njemačkoj su sve glasnije kritike novčarske politike predsjednika ESB-a, Marija Draghija. Ipak, malo je vjerojatno da će se zbog toga išta promijeniti.

U Njemačkoj se sve glasnije čuju kritike protiv predsjednika Europske središnje banke, Marija Draghija - sve do toga da se jedva čeka kraj njegovog mandata 2019. A nakon toga, smatra ministar financija pokrajine Bavarske Markus Söder (CSU), "ne možemo si priuštiti još jednog Draghija". Za list Bild on traži da njegov nasljednik "mora biti Nijemac koji će se osjećati obveznim držati se tradicije stabilnosti valute kakvu je vodila Njemačka savezna banka" (za vrijeme njemačke marke, op. pr.).

Još teže kritike i čak prijetnje su se čule i od njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea (CDU) kako ova politika jeftinog novca "potiče skepsu prema euru" u Njemačkoj. U Njemačkoj su kritike najglasnije jer se ima dojam da se ovdje i najviše trpi od takvog ponašanja ESB-a. Jedva da ima smisla išta stavljati na štednu knjižicu jer su kamate gotovo nikakve, naciju štediša se više ne nagrađuje za njihovu vrlinu. Banke se već žale kako su Nijemci na taj način već izgubili milijarde jer niti bankama ne ide bolje.

Klasičan izvor prihoda banaka - da s polozima građana onda dijele kredite i financiraju gospodarstvo - praktično ne funkcionira, jer dok ESB zasipa tržište novca novcem s 0% kamata, tu nema što ostati banci. Još je gore kod životnih osiguravatelja i dodatnih mirovina od poslodavaca (Betriebsrente) jer ovise o dobiti na uloge u svojim blagajnama. Drugim riječima, ako u nekoj budućnosti i u Njemačkoj bude više siromašnih umirovljenika, jedan od krivaca je i Mario Draghi.

Novčanice od 20 eura

"Poplavom" novca i nepostojećom temeljnom kamatom ESB želi potaći gospodarstvo juga Europe.

"Imamo još streljiva"

I ovog četvrtka se, kao u pravilu svakog drugog tjedna i uvijek četvrtkom, u Frankfurtu sastaje Vijeće Europske središnje banke koje okuplja sve čelnike središnjih banaka zemalja zone eura. Ali usprkos oštrim kritikama iz Njemačke, jedva da itko očekuje da će se nešto promijeniti u politici ESB-a. Konačno, tek ovog ožujka je temeljna kamatna stopa određena na nula posto i povrh toga je povišena "kaznena" kamata, dakle kamata na novac koji banke pohranjuju u ESB-u - a za što čak moraju plaćati 0,4%. Isto tako, određeno je da će se i povećati volumen otkupa državnih obveznica.

Povrh toga, Mario Draghi je bio potpuno jasan da će se takva politika poplave novca nastaviti i tvrdi kako "se ne brinu da će im ponestati streljiva". Naravno da je to bio povod za kritike iz Njemačke, ali je problem i što sve te mjere ESB-a jedva da djeluju. Gospodarstvo se u čitavom nizu zemalja zone eura previše sporo oporavlja, a usprkos toj poplavi novca, ne izgleda niti da postoji opasnost od inflacije. Doduše, u toj kalkulaciji pomaže i trenutno izuzetno jeftina nafta, ali inflacija je duboko ispod određene granice od 2%.

Naravno da taj jeftin novac izaziva čak i teže probleme od uloga štediša i dobiti fondova: novac "bježi" tamo gdje se čini da će ostvariti veću dobit. U Njemačkoj su tako i cijene nekretnina narasle nebu pod oblake, ali Draghija jedva zanima što bi se moglo dogoditi da taj balon pukne. Jer njegova glavna briga su još uvijek problematični članovi zone eura, a ne snažna Njemačka. Još njegov prethodnik, Jean-Claude Trichet, je vodio drugačiju politiku: u to doba prije desetak godina su upravo Njemačkoj u problemima trebali povoljni krediti, makar je tako čak i pogoršana kriza s nekretninama u "slabim" zemljama eura na jugu Europe.

Zgrada Središnje evropske banke

I neke druge zemlje zone eura također žele "oštriju" politiku. Ali i tu treba naći kompromis.

Pomoći Grčkoj - ili Njemačkoj?

Kaže se da majka najviše voli svoju najslabiju djecu i otprilike je to politika koju sad vodi Europska središnja banka. To je definitivno i problem Europske središnje banke i urođena mana koju je stekla već pri rođenju. Jer kad bavarski ministar financija traži da sljedeći predsjednik ESB-a nakon 2019. "bude Nijemac" izgledi za to su upravo - minimalni. Ne zato što među nekim članicama zone eura nema simpatija za želje Njemačke i čitav niz guvernera nacionalnih banaka bi također željeli da ESB "malo stegne pojas".

Ali mnoge male zemlje zone eura strahuju od dominacije najvećega gospodarstva Europske unije u politici novca. U Vijeću ESB-a vrijedi načelo "jedan član - jedan glas" - ma koliko velik ili malen član to bio. Svojedobni predsjednik instituta ifo Hans-Werner Sinn je predlagao da i u ESB-u vrijedi isto načelo kao i u, na primjer, Međunarodnom monetarnom fondu: nečiji glas je "težak" koliko je i njegovo učešće u ukupnom volumenu fonda. Tada bi i težina riječi predsjednika Njemačke središnje banke Jensa Weidemanna u Vijeću ESB-a značile nešto posve drugo. Danas je njegov glas posve ravnopravan s glasovima čelnika središnjih banaka Cipra ili Malte.

LINK: http://www.dw.de/dw/article/0,,19202902,00.html

Preporuka redakcije