1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Suočavanje s prošlošću na balkanski način

Ko je više kriv? Ko je više ubijao? Ko su žrtve? U Srbiji, Hrvatskoj i BiH se na ova pitanja daju različiti odgovori. Proces suočavanja s prošlošću se u ovim zemljama sporo odvija.

default

Proces suočavanja s prošlošću teče sporo

Bez obzira na to da li je riječ o Srbiji, Hrvatskoj ili BiH, argumenti su isti: ratove iz 90-ih godina mnogi vide kao oslobodilačke, a ne kao ratove u kojima su počinjeni zločini. Većina je protiv izručenja sopstvenih, bivših generala. Čak im se i dive, glorifikuju ih i smatraju herojima koji su branili interese sopstvene nacije. Proces suočavanja s prošlošću obavlja se uglavnom zbog pritiska spolja. Odvija se sporo. Uvijek su krivi drugi, svako se smatra žrtvom. I to 20 godina poslije raspada Jugoslavije.

Hrvatska između sumnje i odobravanja

Demonstrationen gegen das Gerichtsurteil des Internationalen Gerichtshof in Den Haag

Demonstracije nakon izricanja presude hrvatskim generalima

Hrvatska je podijeljena u suočavanju sa sopstvenom prošlošću. Prošlog mjeseca izrečena je presuda trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču. Optužnica ih je teretila, između ostalog, za protjerivanje civila za vrijeme vojne operacije „Oluja“ 1995. godine.

Srpski pobunjenici unutar Hrvatske, koji su proglasili Republiku Srpsku Krajinu, nisu htjeli da priznaju nezavisnost Hrvatske. Borci za ljudska prava smatraju da procesi protiv ratnih zločinaca, kao što je bio taj protiv generala Gotovine, predstavljaju šansu za suočavanje s prošlošću i oproštaj. Direktorka hrvatske nevladine organizacije „Dokumenta – Centar za suočavanje s prošlošću“ Vesna Teršelić nada se da će ta presuda podstaći i druge procese protiv ratnih zločinaca.

S druge strane, hrvatski veterani kritikuju osudu Gotovine. Najglasniji među njima je Željko Sačić. On je ogorčen procesima protiv ratnih zločinaca, a u vezi sa akcijom „Oluja“. Sačić kaže da svaki građanin Hrvatske zna istorijsku istinu: Domovinski rat im je bio nametnut, akcija „Oluja“ je bila je pravedna i u skladu s međunarodnim pravom. To je, kaže Sačić, bila „odbrambena akcija protiv okupacije agresora iz Srbije, Crne Gore, JNA i jednog dijela pobunjenog srpskog stanovništva iz Hrvatske“.

Bakir Izetbegovic

Bakir Izetbegović: "Uprkos užasnoj prošlosti svi sada moramo da gledamo naprijed"

„Ako nas proglase za ratne zločince, šta će reći ljudi u Evropi? Šta će o nama misliti Nijemci? Izgledaće kao da je Hrvatska izgrađena na ratnim zločinima“, kaže taj veteran.

Za hrvatskog novinara Srđana Dvornika nacionalizam u hrvatskom društvu još uvijek je duboko ukorijenjen. On kritikuje opšteprihvaćeno mišljenje u narodu da „naši“ nisu krivi. „Danas znamo da je u akciji „Oluja“ ubijeno 700 ljudi. Te činjenice se ignorišu, i ta akcija se čak opravdava, kaže Dvornik.

BiH: drugi su još više krivi

„Naravno da je važno to da li čovjek ima jednu ili hiljadu fleka. Tokom četiri godine rata legalne bosanske vojne jedinice počinile su manje zločina nego ilegalne srpske grupacije za samo jedan sat“, kaže Bakir Izetbegović, član predsjedništva BiH. Iako su krivi Srbi, i njegovi zemljaci su tokom ratnih dešavanja činili zločine, priznaje Izetbegović. Uprkos užasnoj prošlosti svi sada moramo da gledamo naprijed.

Međutim, narod ne čuje njegov poziv na pomirenje. BiH je još uvijek duboko podeljena. Ima škola u kojima su đaci iz različitih etničkih grupa – podijeljeni. Podjela između srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda duboko je zadrla u sve pore društva, a političari koji propagiraju dijalog – nisu omiljeni.

Srbija: „Suočavanje s prošlošću tek sad može da počne

Natasa Kandic Menschenrechtsaktivistin Serbien

Nataša Kandić: " Za Srbiju tek sada počinje pravo suočavanje sa sopstvenom prošlošću"

Od juče Srbija piše novo poglavlje svoje istorije. Nešto slično rekao je juče (26.5.) predsjednik Srbije Boris Tadić na dan kada je uhapšen Ratko Mladić. Međutim, mišljenje se ne može promijeniti od danas do sutra.

Direktorka nevladine organizacije „Fond za humanitarno pravo“ Nataša Kandić kaže da za Srbiju tek sad počinje pravo suočavanje sa sopstvenom prošlošću. „Sada imamo jednu vrlo konkretnu raspravu u koju je uključeno čitavo društvo. Ovdje se to do sada nije dogodilo, iako su donijete veoma važne presude i osuđen čitav nekadašnji vrh Republike Srbije. Taj proces tranzicione pravde zapravo ide veoma sporo, čak ponekad i korak nazad“, kaže Nataša Kandić.

Na vijest o hapšenju Ratka Mladića ljudi na ulicama Beograda reaguju različito:

„Krajnje je vrijeme bilo. Trebalo bi da ga izvedu pred naš sud.“

„Meni to nije dobro. Drugi štite svoje ljude, a mi im naše serviramo na tacni.“

Sudeći po anketi Nacionalnog savjeta za saradnju sa Haškim tribunolom, sprovedenoj sredinom maja, 51 odsto ispitanika smatra da Ratko Mladić ne treba da bude izručen Haškom tribunalu. Za njih 40 odsto, Mladić je heroj.

Autorke: Rajna Brojer/ Mirjana Dikić / Dijana Roščić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije