1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Suočavanje kultura

Danas (2.5.) se navršava tačno 60. godina od izlaska prvog broja časopisa "Kulturna razmjena". Kroz istoriju ovog časopisa vidi se kako je Njemačka mijenjala sebe i odnos prema kulturama drugih zemalja.

default

Naslovnica časopisa "Kulturna razmjena"

Ako vam neko kaže da ste bizon, to ne bi trebalo da vas ljuti. To ne znači da ste ogromni ili da širite oko sebe neprijatan miris. To može da bude kompliment, pogotovo ako ste u Bjelorusiji – i znači da ste jaki kao bik.
Takve i slične spoznaje mogu se naći u časopisu "Kulturna razmjena" koji svaka tri mjeseca izlazi u Berlinu. Dženi Fridrih-Freksa je urednik ovog časopisa posljednjih šest godina i izabrala je "prevođenje" za temu jubilarnog izdanja. "Prevođenje znači stvaranje bliskosti između dva jezika – a ne samo pronalaženje tačnih riječi. To ne znači samo znanje nekog jezika, njegovog rječnika i gramatike, već tu mora da postoji dubinsko shvatanje razmišljanja i osjećanja na tom jeziku. Treba mu ući u dušu – to je suština.“

Cover Magazin Zeitschrift Kulturaustausch

Časopis ove godina obilježava 60 godina


U jubilarnom izdanju našao se i govor posvećen prevođenju, prošle godine preminulog portugalskog nobelovca Hozea Saramagoa. On kaže da je svojim prevodiocima morao da objašnjava i riječi koje je smatrao savršeno jasnim. Rekao je da se prilikom prevođenja često stvaraju jazovi nerazumijevanja.
Međutim u „Kulturnoj razmjeni“ do riječi ne dolaze samo poznati autori ili stručnjaci, već i obični ljudi iz cijelog svijeta: Fridriks-Freksa kaže:"Tu je i seljak iz Zimbabvea, koji priča o svom svakodnevnom životu, ili turistički vodič u Nepalu. To je ideja ... Želimo da približimo kulture, da kao autore okupimo veoma različite ljude.“

Veličanje njemačke kulture

To nije bilo uvijek tako u istoriji časopisa. Kada je sve počelo, Savezna Republika je bila mlada: Institut za spoljne odnose (koji izdaje i finansira časopis), koji je za vrijeme nacizma pod drugim imenom igrao neslavnu ulogu, ponovo je osnovan poslije Drugog svjetskog rata. Cilj je bio da se odnosi sa stranim zemljama izgrade na novim temeljima. Od 1951. počelo se sa izdavanjem časopisa, "Poruke" Instituta. "Ako pogledate starija izdanja, možete vidjeti koliko je ta ideja još uvijek prisutna – da se, pogotovo manje razvijenom dijelu svijetu prenese kako je njemačka kultura velika, ili - kako kultura funkcioniše u civilizovanom svijetu. "
Učinjeno je mnogo napora da se iskorači iz sjenke nacističkih zločina i da se razvije nova kulturna politika: "Besramno smo se hvalili kao vladajuća rasa", navodi se u članku iz 1966. Zaključak je glasio: "Kulturna politika se ne sastoji u tome da se na polju kulture vrši propaganda."

Jenny Friedrich-Freksa Zeitschrift Kulturaustausch

Jenny Friedrich-Freksa, urednica časopisa


Komplikovane teorijske rasprave

Sedamdesete godine su bile u znaku teorijskih rasprava iz oblasti sociologije: fusnote sve duže, tekstovi sve nerazumljiviji - sve je bilo upućeno isključivo stručnoj publici. Analize društva su bile komplikovanije od samog društva.
Njemačkoj polako polazi za rukom da normalizuje međunarodne odnose. Međutim, potrajaće još neko vrijeme dok riječ – globalizacija – ne postane opšteprihvaćena. Dženi Fridrih-Freksa kaže: "Bilo je, naravno, uvijek ljudi koji su bili i kosmopolitski i zainteresovani za međunarodna zbivanja. Ali da ljudi toliko putuju, da svako zna nekoga ko radi u inostranstvu, da djeca studiraju u nekoj drugoj zemlji - to je relativno nova pojava na koju su uticali razni istorijski događaji, između ostalog i pad Berlinskog zida. Zbog danas tako dobro funkcioniše časopis koji je međunarodno orijentisan. "

Velike teme

Najkasnije od 90-ih redakcija je počela da se bavi velikim temama: "Sukobi Kultura", "Kultura i nasilje", "Migracija" - i to na način koji nije isključivo razumljiv za stručnjake. Tema jednog izdanje je nedavno bila: kako žive 17-godišnjaci širom svijeta, zatim testirane veze na daljinu ili kako se ljudi u svijetu nose sa slobodnim vremenom.
Sve to se štampa u tiražu od oko 10.000 primjeraka, a čitaoci se nalaze u 146 zemalja. Većina časopisa naravna odlazi u ambasade i Geteove Institute, gdje ga možete naći - u čitaonici.

Autori: A. Bah / D. Roščić
Odg. urednik: Zorica Ilić