Suniti diskriminirani u Iranu

Od Islamske revolucije 1979. godine u Iranu važi ustav zasnovan na šerijatu. Time je šiitski način vjerovanja istodobno i državna religija. "S tim je stvorena baza za religijsku diskriminaciju", - kaže sunitski egzilant i aktivist na zaštiti ljudskih prava Nasser Boledei:

«Osnovni problem je da su suniti u okviru ovog ustava postali građani drugog reda. To znači da ovaj Ustav nije zasnovan na jednakopravnosti iako se suniti predstavljaju kao značajan dio stanovništva.»

Oko 99 posto iranskog stanovništva su Muslimani. Od toga je oko 89 posto šiita, a oko 10 posto su suniti. Oni pripadaju većinom etničkim grupama Beluča, Kurda, Arapa kao i Turkmena.

Specijanala izvjestiteljica za vjeru i religijske slobode UN-a, Asma Jahangir, kaže da je u Iranu prisutna sistematska diskirminacija religioznih manjina. Time su pogođeni prije svih vjernici Bahi, Suniti, Jevreji, kao i Evangelisti. "Svakodnevno su suniti u društvu i u državnim institucijama diskriminirani jer moraju ispuniti brojne formulare o islamskom vjerskom usmjerenju", - kaže egzilant Bolode.

Tzv. gozines –akt predviđa da kandidat za službu u javnoj ustanovi mora biti preispitan da li vjeruje na pravovjeran način. Doktrinu, koja se u Iranu naziva "velayat-e-faqih", ustanovio je ajatolah Homeini. Ta državna doktrina leigitimira vladavinu šiitski ortodoksnih teologa. U januaru 2005 godine Vijeće čuvara Islamske Republike provelo je selekciju kojom je za oko 3500 osoba moguća kandidatura na parlamentarnim izborima isključena.

Mnoge provincije naseljene sunitima oskudijevaju školama i univerzitetima. Pristup državnim univerzitetima, na koje bi se mogli upisati i siromašniji zahvaljujući državnoj pomoći, se sunitima otežava. "Oni u intervjuima za pristup na Univerzitet bivaju u pravilu odbijeni", - kaže aktivist na području zaštite ljudskih prava Bolodei:

«Mnogi moji školski drugovi su suniti. Uprkos odličnim ocjenama, u okviru tzv. gozines-selekcije prilikom razgovora za prijem na državne Univerzitete bivaju odbijeni.»

Na ovaj način su i šanse sunita na tržištu rada umanjene što vodi njihovoj nezaposlenosti. Islamska vlada stalno daje obećanja da će poboljšati situaciju u obrazovnom sektoru. U praksi ipak nikakve promjene nisu vidljive. Svi ovi faktori vode socijalnom nezadovoljstvu. S jedne strane to rezultira većom solidarnošću među sunitima, a s druge strane i većim političkim protestima opozicije. Iranski režim na to reagira nemilosrdno, kaže ekspertkinja za Iran, Amnesty Internationala, Ruth Juettner:

«Ove demonstracije su ugušene brutalnim nasiljem iranskih snaga sigurnosti. Stalno dolazi do ljudskih žrtava, a hiljade bivaju uhapšene. Mi smo u posljednje dvije godine stalno dobijali izvještaje da su uhapšeni aktivisti organizacija za zaštitu ljudskih prava, novinari i advokati, koji se bore za prava religijskih i etničkih manjina, da su u zatvoru mučeni, a neki od njih osuđeni i na duge zatvorske kazne.»