1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sumorna perspektiva za naftnu industriju

Padu cijena nafte ne nazire se kraj. Neki čak predviđaju da bi barel „crnog zlata“ mogao da se nudi za samo 20 američkih dolara! Takav razvoj događaja nije nimalo bezopasan…

Zbog prevelike globalne ponude, od sredine 2014. godine, cijena nafte je više nego prepolovljena. U pozadini tog trenda je povećanje proizvodnje u SAD iz škriljaca, spornom fraking-tehnikom. Pored toga, potražnja opada kao posljedica ekonomske slabosti najvećih potrošača poput Kine i drugih zemalja ubrzanog rasta. Nakon najnovijeg pada cijena, na tržište nafte donekle se vratio mir. U ponedeljak (7.12.) cijena je bila 40,60 dolara po barelu, najniža u poslednjih sedam godina, da bi se u međuvremenu vratila na 40,94 dolara po barelu.

Odluka OPEK-a spušta cijene

Do toga je došlo zbog odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) donijete početkom decembra da zadrži svoju politiku visoke proizvodnje. OPEK je time signalizirao da je očigledno napustio svoju dugoročnu strategiju da u krizi ograniči proizvodnju, ocjenjuje rekao je Sandživ Šah, glavni strateg u londonskoj konsultantskoj firmi „Sun Global Investments“.

Svjetska banka u narednoj godini vidi malu svijetlu tačku za zemlje koje proizvode naftu – ona predviđa prosječnu cijenu od 51 dolara po barelu za 2016. To bi bilo dolar manje od očekivane prosječne cijene za 2015.

Eugen Vajnberg, specijalista za sirovine njemačke Komercbanke, smatra međutim da će, poslije odluke OPEK-a, cijene nafte ostati znatno duže na dnu nego što se mislilo: „To će pogoditi ne samo zemlje OPEK-a, već i Rusiju, Meksiko i Norvešku.“ Međunarodni monetarni fond smatra da će probleme imati i zemlje kao što su Venecuela, Irak i Nigerija.

USA Ölfeld in Oklahoma Symbolbild Ölbranche zittert weiter

Cijene nafte su najniže u posljednjih sedam godina

Ponuda vjerovatno ostaje visoka

Očekuje se da će ponuda nafte ostati visoka, upozorava Svjetska banka. Razlog za to je što se na tržište vraća još jedan veliki proizvođač – Iran. Nakon što je Teheran postigao kompromis sa Zapadom u vezi s nuklearnim programom, on može ponovo, energično da pokrene proizvodnju nafte. „Nakon okončanja sankcija, naše je pravo da se odmah vratimo na proizvodni nivo koji smo imali, odnosno na naš nekadašnji prosječni nivo“, najavio je početkom septembra iranski ministar za naftu Bijan Namdar Zanganeh.

Pored toga, cijene nafte bi sljedeće godine mogle da padnu i zbog slabljenja globalne ekonomije, što prigušuje potražnju za energijom. Prema MMF-u, dramatičan pad cijena te sirovine predstavlja jedan od najvećih rizika po ekonomiju. Na to upozorava i Međunarodna agencija za energetiku (IEA). „Niže cijene možda jesu dobra vijest za potrošače, ali postoji rizik da će izostati neophodne investicije u proizvodnju nafte“, upozorava IEA.

Pritisak na cijenu nafte će čak da bude veći

Stručnjaci čak predviđaju da će se cijena nafte naći pod još većim pritiskom. „Ponovo se pominje cijena od 20 dolara za barel“, piše u izvještaju trusta mozgova „Energy Aspects“. U intervjuu za DW Spenser Velč, ekspert za naftno tržište iz londonske konsultantske firme IHS, potvrđuje da bi cijena nafte mogla dodatno da padne. „Ako cijena nafte padne na skoro 20 dolara po barelu, ponuda bi se smanjila i tako bi se ponovo podigle cijene.“ Generalno, Velč smatra da je niska cijena nafte loša za industriju frakinga, ali istovremeno i za dalji razvoj obnovljivih izvora energije.

„Niske cijene nafte i gasa su u mnogim industrijskim zemljama – uključujući i Njemačku – djelovale čak kao stimulativni paket za privredu, zbog toga što niske cijene nisu proizvod niske potražnje, već odluke OPEK-a. Ove godine, potražnja za naftom trebalo bi da poraste kao rijetko kada – to je vjerovatno posljedica nižih cijena nafte“, zaključuje Eugen Vajnberg.

Preporuka redakcije