1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sumnjiv "ručni prtljag" srpske vlade

11. april 2017

Srbija poslije predsjedničkih izbora, gdje hiljade pretežno mladih ljudi demonstiraju „protiv diktature“ i traže ostavke premijera, čelnika javnog servisa i Republičke izborne komisije, i dalje je tema njemačkih medija.

https://p.dw.com/p/2b2D8
Serbien Proteste gegen die Regierung in Nis
Foto: DW/J. Djukic Pejic

„Izbor Aleksandra Vučića za novog predsjednika Srbije", piše novinarka Nadija Pantel za dnevnik Zidojče cajtung, „doveo je do najupornijih protesta u toj balkanskoj zemlji posljednjih godina. Drugog aprila, Vučić je slavio ubjedljivu pobjedu na predsjedničkim izborima sa 54 odsto glasova. No, već dan kasnije, u Beogradu i Novom Sadu su ljudi počeli da izlaze na ulice da demonstriraju – sada se demonstrira u 15 gradova, i sindikati vojske i policije su se tokom vikenda priključili demonstrantima. Policija je u subotu samo u Beogradu izbrojala 10.000 demonstranata."

„Na ulice izlaze prije svega mladi ljudi. Oni vrijeme okupljanja dogovaraju na Fejsbuku pod motom „Protest protiv diktature". Na plakatima traže ostavku vlade, rukovodstva izborne komisije i generalnog direktora državne televizije. Vučića optužuju da je vodio nefer predizbornu kampanju, da vrši pritisak na štampu i da izbori nisu bili čisti. Srpski mediji prenose da je na biračkim spiskovima 800.000 imena ljudi koji ne postoje. Na demonstracijama su skandirali da je Vučić „ukrao izbore"

„Nezadovoljstvo demonstranata nije usmjereno protiv eventualnih manipulacija na izborima, već generalno protiv rastuće moći budućeg predsjednika Vučića. Od 2014, taj nacionalista, koji je sa radikalnih prešao na umjerene tonove, vodi zemlju kao premijer (...) Na proteste reaguje naglašeno opušteno – to što oni mogu da se neometano održavaju, dokaz je funkcionalne demokratije u Srbiji, kaže. Nije jasno ko organizuje proteste. Mediji odani vladi tvrde da protiv vlade agituje preduzimač i aktivista građanskih prava Džordž Soros – to je jedna od omiljenih optužbi istočnoevropskih šefova država koji su na meti kritike."

„Sami demonstratni kažu za lokalne medije da su spontano izašli na ulice jer smatraju da su ugroženi sloboda medija i demokratija. Sindikat policije svoje učešće u protestima obrazlaže teškom socijalnom i ekonomskom situacijom, uslovima rada koji su sve lošiji. Srbija spada u najsiromašnije zemlje Istočne Evrope", piše Zidojče cajtung.

Serbien Proteste in Nis
Foto: DW/J. Đukić Pejić

Na internet-portalu Frajhajt.org koji uređuje „Fondacija za slobodu Fridrih Nauman" bliska Stranci slobodnih demokrata (FDP) u kratkom intervjuu je o Srbiji govorio Šarl Divinaž, vođa Projekta Fondacije za slobodu na Zapadnom Balkanu. On tu između ostalog kaže da „demonstranti zapravo znaju samo šta neće: da se jedna partija koja drži sve u rukama ugnijezdi na vlasti i sprovodi još samo kozmetičke promjene. Kao pozadinu protesta vidim duboku želju da se postane dio demokratske EU-Evrope."

Na pitanje: koliko su ozbiljni strahovi od „Vučićeve diktature", Divinaž odgovara: „Smatram ih vrlo realnim", i objašnjava da srpska vlada prati kako su u EU – u Poljskoj i Mađarskoj – institucije pravne države instrumentalizovane za „nebulozne nacionalističke ideje". Zbog toga se i srpska vlada nada „da će svoj klijentelistički i nepotistički sistem moći da unese u Uniju kao ručni prtljag": „Zbog toga ove proteste, koliko god oni trajali, vidim kao jasan argument za to da se ni slovca ne odstupi od kriterijuma sistema Acquis Communautaire. Strategija podrške jakim političarima koji se na spoljnopolitičkom planu prodaju kao demokrate, bez obraćanja pažnje na njihovo unutrašnjepolitičko ponašanje, možda je udobna, ali ne koristi narodu".

Divinaž smatra da su protesti, bez obzira na to koliko će trajati, biti „vjetar u jedra novom vođi političke opozicije, bivšem zaštitnuku građana Saši Jankoviću, koji je već najavio da će osnovati nov politički pokret. Njemačka politika bi dobro postupila kad bi pojačala kontakt sa opozicionim snagama u Srbiji. Jeste da bi trebalo da vidimo naš interes u podršci Srbiji kao faktoru stabilnosti u regionu, ali to ne smije da ide na račun nežne biljčice – demokratije".