1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Sud u Berlinu odbacio žalbu na zabranu nošenja marame

Sud za rad odbacio je žalbu berlinske nastavnice na zabranu nošenja marame, pozvavši se na berlinski Zakon o neutralnosti. No, Ustavni sud je u martu 2015. u NRW-u generalnu zabranu nošenja marame proglasio neustavnom.

Radi se o velikom političkom presedanu: jedna muslimanka se nakon studija prijavljivala na radno mjesto nastavnice u osnovnim školama u Berlinu. Tokom razgovora za posao mnogi direktori škola su joj postavljali pitanje da li možda razmišlja o tome da tokom nastave skine maramu, na šta je ona odgovarala odrično. Kratko nakon toga bi joj stizali odgovori kako u ovom trenutku ne mogu da je zaposle.

Ova svršena studentkinja pedagogije sada je pokrenula proces pred Sudom za rad u Berlinu. Jer, kako kaže, ona je diskriminisana zbog toga što nosi maramu. "Odbijenice koje je dobijala se ne odnose na njene kvalifikacije", kaže njena advokatkinja Marjam Hašemi (Maryam Haschemi) za DW. "Onda se morate zapitati zašto u Berlinu, kod tolikog nedostatka stručne radne snage, mladi kvalifikovani ljudi ne bivaju zaposleni", kaže Hašemi.

Da li uopšte smijemo da zabranimo nošenje marame?

Ova tužba zadire u temu o kojoj se već dvije decenije u Njemačkoj žestoko diskutuje. Kako da se odnosimo prema vidljivim religioznim simbolima u školama? Da li uopšte smijemo da zabranimo nošenje marame? Da li je to u skladu sa slobodom vjeroispovjesti?

Nošenje marame povremeno je zabranjivalo više saveznih pokrajina. No, Savezni ustavni sud Njemačke je početkom 2015. osnažio učiteljice i nastavnice. Najviša sudska instanca u zemlji je odlučila da nošenje marame može da bude zabranjeno samo ako ugrožava mir u školi.

Nadležni Senat u Berlinu je, bez obzira na presudu Ustavnog suda, odlučio da deset godina star tzv. Zakon o neutralnosti, ostavi nepromijenjenim. Ovaj zakon zabranjuje osobama u javnom sektoru - školi, policiji ili sudu - da na radnom mjestu nose marame jer bi to moglo ugroziti državnu neutralnost. Iza toga se takođe kriju brige da bi se, kada je riječ konkretno o školama, javno ispoljenim vjerskim simbolima moglo uticati na učenike. Ovim zakonom su izuzete nastavnice u srednjim školama jer su u njima djeca najčešće punoljetna i samim tim manje podložna uticajima.

"Berlinski Zakon o neutralnosti diskriminiše u prvom redu muslimanke koje nose maramu. Ali, to bi moglo da pogodi i jevrejske nastavnike, koji bi htjeli da nose kipu", kaže advokatkinja Hašemi. Ona se prije tri godine uspjela izboriti za odštetu jednoj tehničarki stomatologije, koja je zbog nošenja marame dobila otkaz.

Hašemi ne poznaje samo probleme muslimanskih žena iz svoje advokatske prakse, već i zbog svog angažmana u Antidiskriminacionoj mreži Turskog saveza u Berlinu. Ona naglašava da njena trenutna klijentkinja nije usamljen slučaj. Danas je jako teško za muslimanke koje nose maramu pronaći posao u određenim branšama. "Agencije za zapošljavanje često ove žene upućuju na rad u call centrima, jer se tamo ne vide."

Do Ustavnog suda?

Udruženja radnika u prosvjeti, koja zastupaju prava nastavnica i nastavnika, s napetošću su pratili ovu tužbu nastavnice iz Berlina. Udo Bekman (Beckmann) je i sam bio dugo godina nastavnik u jednoj školi u Dortmundu koju je pohađao veliki broj muslimanske djece. Danas je predsjedavajući Saveznog udruženja za obrazovanje i vaspitanje. "Ako se uzme ozbiljno to šta tradicionalne grupe povezuju sa maramom, onda se nošenje marame može ocijeniti i kao izraz netolerancije ili čak mržnje prema ženama. Ja na to gledam kao na problem koji ne treba podcijeniti", kaže Bekman za DW. Ako jedna nastavnica nosi maramu, onda se tako povećava pristisak na djevojčice muslimanke da i one rade to isto.

Pogledajte video 04:19

Marama na naslovnici

Nadležni sudija za radno pravo nije berlinski Zakon o neutralnosti proglasio protivnim ustavu i nije slučaj proslijedio direktno Ustavnom sudu Njemačke, kako su neki očekivali. On je to obrazložio razlikama između zakona koji važi za saveznu zemlju Berlin i zakona koji važi za Sjevernu Rajnu Vestfaliju na koju se odnosila presuda Ustavnog suda u martu 2015. kojom je zabrana nošenja marame u školama proglašena neustavnom. Zakon u Berlinu ne predviđa nikakve privilegije u korist hrišćanske kulture i tradicije, već se prema svim vjerama odnosi tretirajući ih podjednako. Pored toga, zabrana nošenja marame ne važi za srednje škole, tako da se ta nastavnica može prijaviti da radi i u tim školama, rečeno je u obrazloženju sudsje presude.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu