1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Suđenje uprkos žalbi

Suđenje nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću trebalo bi početi u ponedjeljak (26.10.2009) pred Haškim tribunalom. Neizvjesno je međutim, da li će se on pojaviti u sudnici.

default

Karadžić najavio bojkot suđenja

Proces protiv jednog od najtraženijih muškaraca u svijetu budi sjećanja na jedan rat, koji je Zapad skoro zaboravio. Oni koji su preživjeli strahote rata govorili su poslije o bosansko-srpskim milicijama koje su više od tri godine sa okolnih brda bombardirale Sarajevo. Preživjeli su pričali o kiši metaka koje su ispaljivali snajperisti, usljed čega je život izgubilo preko deset hiljada žena, muškaraca i djece. Pričali su o gladi, oskudici, strahu od smrti ljudi koji su u ovom gradu kao i drugim opkoljenim mjestima bili bespomoćno izloženi teroru snajperista. Poslije toga su žene iz Srebrenice izvijestile kako su njihovi muževi, sinovi i očevi odvedeni i od strane srpskih milicija zvjerski ubijeni u okolnim šumama. Za ovaj masakr nad 8.000 muškaraca koji je najveći u Evropi nakon Drugog svjetskog rata će Radovan Karadžić morati odgovarati isto i kao za opsadu Sarajeva, te brojna druga, tzv. etnička čišćenja u nekadašnjim mjestima u kojima je živjelo etnički mješovito stanovništvo.

Rane iz prošlosti

Četrnaest godina nakon rata, ovaj proces će načeti stare rane. Međutim, koliko je ovih rana u proteklim godinama zacijelilo? Članovi porodica žrtava odgovaraju da iscjeljenje može početi tek kada se zadovolji pravda. Upravo to i očekuju od procesa.

Das Gebet für die Opfer des Völkermordes in Srebrenica Flash-Galerie

Molitva za žrtve zločina

Nakon što je najodgovorniji za rat - Slobodan Milošević, još tokom suđenja iznenada preminuo od posljedica srčanog udara, bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić je najodgovorniji optuženi za ratne zločine koji će sada izaći pred sud. Iako iz ugla porodica žrtava ne postoji primjerena kazna za njega, činjenica da će Karadžić pred sudom biti konfontiran sa zločinima, predstavlja zadovoljenje za članove porodica žrtava.

Uloga Srbije

Pored toga, ovaj će proces još jednom pokazati kako su sudionici rata malo prevazišli ovaj dio istorije. Srbijanska vlada i do danas insistira na tome da se u BiH radilo o građanskom ratu sa kojim srbijansko vodstvo na čelu sa Miloševićem nije imalo nikakve veze i da su sve tri strane – Hrvati, Srbi i Bošnjaci počinili isti broj zločina. To vjeruje i većina srbijanskog stanovništva. Pri tome je poznato da je vodstvo u Beogradu tokom rata snabdjevalo bosanske Srbe oružjem i podržavalo vojsku i tajnu službu. Srbijanski predsjednik Boris Tadić je nedavno odbacio ulogu svoje zemlje u ratu kao agresora i time nije samo sve sukobljene strane stavio na istu ravan. Beograd se prije svega boji da Karadžić uspije dokazati da je on bio samo primalac naredbi iz Beograda. Ukoliko mu to pođe za rukom, prijeti obnavljanje tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde koja je ujedno povezana i sa isplatom odštete u iznosu od nekoliko milijardi eura. Duga sjena istorije mogla bi ponovo stići Srbiju.

Boris Tadic

Za srbijanskog predsjednika Borisa Tadića je rat u BiH bio građanski

U Tužilaštvu u Hagu je već sada jasno da će sjena prošlosti stići bar Radovana Karadžića. Ono je naime uvjereno da će mu biti dokazana lična krivica za više ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. „Lovci“ Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju su naučili iz grešaka iz prošlosti: neke tačke optužnice su prekrižene kako se proces, slično kao i slučaju Miloševića ne bi otegao. Vremena ionako nije ostalo mnogo: do kraja 2010. godine moraju biti završeni svi postupci. Međutim, kako bi se zaista izliječile rane rata, pred sud bi morao biti izveden i posljednji poznati optuženi za ratne zločine - Ratko Mladić.

To više ne izgleda tako nemoguće kao još prije 15 godina kada je Tribunal bio skromno opremljen i ismijavan kao tigar bez zuba. Sudije Haškog tribunala ostavljaju utisak da se ni ubuduće ne mogu odreći potjere za ratnim zločincima i diktatorima. Stoga će porodice žrtava biti spremne da se još jednom izlože ranama rata.

Autor: Verica Spasovska/Belma Fazlagić

Odg. urednik: Mehmed Smajić