1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

“Suđenje Karadžiću počet će kad progovore žrtve”

Svjedočenje prvog svjedoka optužbe na suđenju Radovanu Karadžiću je odloženo kako bi se optuženi pripremio za proces. Na koju kartu igra Karadžić i da li suđenje ima veze sa hapšenje Ejupa Ganića?

Srebrenica 13. Jula 1995. godine.

Srebrenica 13. Jula 1995. godine.

Svjestan haškog epiloga, Radovan Karadžić se 1. marta nije obraćao Haškom sudu, već žrtvama, želeći ih dodatno povrijediti, i svojim sljedbenicima u RS-u. "Braniću svoj narod i njegov pravedni i sveti cilj", poručio je Karadžić.

Karadžićeva priča u haškoj sudnici svela se na političke intrige i "konfuznu, neuvjerljivu i sramnu konstrukciju historije", ističe predsjednik Helsinškog odbora RS-a Branko Todorović, komentirajući Karadžićeve uvodne riječi u Haškom sudu.

"Karadžić je u potpunosti izostavio ono zbog čega je i optužen, zločine koji su počinjeni u okviru njegove politike, stotine hiljada mrtvih u BiH, milione raseljenih i duboku i tešku patnju ljudi s ovih prostora", kaže Todorović.

Karadzic vor Gericht

Zato se, prema mišljenju predsjednika Helsinškog odbora RS-a, ovo i ne može smatrati pravim početkom suđenja Karadžiću. "Suđenje bivšem predsjedniku RS-a počet će tek onda kada žrtve budu imale priliku da govore", naglašava Todorović.

Poistovjećivanje s narodom

"Ovdje sam pred vama da branim veličinu jednog malog naroda koji 500 godina trpi i pokazuje stepen velike izdržljivosti", kazao je Karadžić u sudnici, a izlaganje je završio riječima; "braniću svoj narod i njegov pravedni sveti cilj."

Član Predsjedništva SDP-a BiH Slobodan Popović ocjenjuje da je Karadžićev istup "licemjerni pokušaj čovjeka koji je vodio jedan narod, da se iza tog naroda sakrije", pokušavajući sopstveno suđenje prikazati kao suđenje srpskom narodu.

Srpski političari iz RS-a vjeruju da i Radovan Karadžić ima pravo na svoju priču. Tu će priču, kaže član Glavnog odbora SDS-a Nenad Stevandić za FTV "suditi Tribunal, ali i javnost u BiH koja je očito podijeljena u vezi sa ovim slučajem".

Karadžić ima pravo da govori šta želi

Stevandić ističe kako "Karadžić ima pravo i da smatra da brani svoj narod", ne poričući pri tome da je haška sudnica i politička pozornica. Konstatira da mnogi političari i znatan dio javnosti u RS-u ne osuđuju Karadžićev istup u sudnici.

Glavni tužitelj BiH Milorad Barašin kaže da Ejup Ganić mora biti izručen BiH jer je državljanin ove zemlje.

Glavni tužitelj BiH Milorad Barašin kaže da Ejup Ganić mora biti izručen BiH jer je državljanin ove zemlje.

Karadžić je u Haškoj sudnici govorio 1. marta na Dan nezavisnosti BiH, što novinar Monitora Šeki Radončić dovodi u vezu sa hapšenjem Ejupa Ganića u Londonu. "Upravo se na Dan nezavisnosti pokazalo da Karadžićev duh još lebdi nad BiH", kaže Radončić.

"Tokom prvog pojavljivanja pred sudijama, baš kada je objavljeno da je Ganić uhapšen, Karadžić je izjavio da je upravo Ganić naredio napad na vojnike JNA u Dobrovoljačkoj ulici" piše Radončić.

Srbija želi skrenuti pažnju sa suđenja Karadžiću

Novinar Monitora ističe da "Tadićeva Srbija krši međunarodne ugovore i haška pravila kako bi skrenula pažnju s Karadžićevog suđenja i svoju odgovornost za agresiju, genocide i urbicid počinjen u BiH".

Karadžićevo izlaganje u tribunalu mogli su gledati i njegovi sljedbenici i žrtve. Negirao je krivicu srpske strane za početak rata. Govorio je kako su do 1. aprila u BiH ubijani samo Srbi, a masovna ubistva nesrba tokom rata nazvao je lažima.

Iskopavanja tijela iz sekundarnih masovnih grobnica, gdje su ih njegovi sljedbenici pokušali sakriti kako bi prikrili zločin genocida u Srebrenici, nazvao je falsificiranjem historije.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: M. Smajić

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu