1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Stvoreni uslovi za usvajanje Izjave u Parlamentu BiH

Narodna skupština RS je kasno sinoć (11.2.) na posebnoj sjednici jednoglasno podržala zajedničku Izjavu Predsjedništva BiH. Međutim, protiv dodatnih zaključaka stranaka iz RS, bili su poslanici koalicije Domovina.

Poslanici NSRS podržali su zajedničku Izjavu o evropskom putu BiH koju je prethodno usvojilo Predsjedništvo BiH. Jednoglasno je usvojen zaključak o Izjavi o evropskom putu BiH dok je zaključak, koji je usaglašen između lidera partija iz RS podržalo 63 poslanika. Četiri poslanika koalicije „Domovina“ bili su protiv.

Nije jasno zbog čega su lideri stranaka iz RS dodatno definisali uslove pod kojima će se vršiti sprovođenje zadataka iz Izjave, kada je sve već u njoj definisano, od nadležnosti države i entiteta za sprovođenje ekonomskih reformi do poštovanja Dejtonskog uređenja BiH.

Milorad Dodik: Težina posla osjetit će se tek u narednom periodu

Milorad Dodik: "Težina posla osjetit će se tek u narednom periodu"

„Narodna skupština traži od Vlade RS i predstavnika RS u Parlamentu BiH i Savjetu ministara da strogo vode računa o nadležnostima entiteta i da sve pokušaje prenosa nadležnosti odbiju. Takođe, Narodna skupština ostaje kod ranije utvrđenih principa o načinu sprovođenja presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i mehanizma koordinacije“, rekao je predsjednik skupštine Nedeljko Čubrilović predstavljajući zaključke neposredno prije glasanja.

„Domovina“ protiv dodatnih zaključaka

Protiv ovog zaključka glasali su samo poslanici Koalicije Domovina, koji su i odmah nakon sazivanja posebne sjednice izrazili sumnju u opravdanost zakazivanja sjednice, budući da predstavnici svih stranaka iz RS učestvuju u radu parlamenta BiH, gdje će Izjava o evropskom putu BiH na kraju biti i usvojena.

„Mi smatramo da to nije potebno s obzirom da entitet RS ima svog člana u Predsjedništvu BiH i parlamentarne stranke imaju svoje poslanike u jednom i u drugom domu i to je dovoljno da se pored Predsjedništva i Predstavničkog doma, ove institucije izjasne o ovom dokumentu. No, Narodna skupština može raspravljati o bilo čemu pa i o ovom dokumentu“, rekao je Adim Osmanović, poslanik Koalicije Domovina, koji su glasali za Izjavu o evropskom putu, s obzirom da su njom definisane reforme na putu ka EU.

Dodik danas potpisuje Izjavu

Predsjednik RS i lider SNSD-a Milorad Dodik , koji je i zatražio održavanje posebne sjednice, a čiji se potpis jedino čeka na ovom dokumentu, izrazio je zadovoljstvo što je Izjava podržana jednoglasno. Naveo je da je RS opredjeljena za evropski put BiH ali je istakao da taj put ne smije biti na štetu nadležnosti RS.

„Podržavam da BiH uputi aplikaciju za članstvo u EU i pozdravljam napore EU da BiH i RS omogući brže kretanje u procesu pridruživanja. RS nije protiv evropskih integracija i ovu inicijativu smatram dobronamjernom. Samo neupućeni mogu smatrati da se radi o nekom popuštanju pred EU“, rekao je Dodik u obraćanju poslanicima, koji bi, kako je najavio danas (11.2.), trebao da potpiše izjavu čime bi bilo kompletirano svih 14 potpisa na Izjavi, koju treba da verifikuje parlament BiH već na narednom zasjedanju.

U tom postupku pojavile su se i špekulacije da je rok za usvajanje ove Izjave 12. februar što je demantovano, iako je ranije rečeno da bi bilo dobro da se ta Izjava usvoji što prije kako bi se mogla uvrstiti u izvještaj o napretku BiH.

Zahtjev za reformama nisu novost za BiH

Međutim, ono što ona donosi nije ništa novo ili strano domaćim vlastima s obzirom da se radi o reformama na koje se godinama čeka. Direktor Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja, zbog toga smatra da ovaj dokument i generalno njemačko-britanska inicijativa, ne predstavlja novost za bh. lidere: „Nema tu novih poruka, to je ustvari ponavljanje onoga što treba da se uradi, a to su reforme na unutrašnjem planu koje će dovesti do tih evropskih procesa. Kao što vidimo BiH trenutno zaostaje i vjerovatno će biti još ovakvih aktivnosti koje će BiH da upućuju na ono što je ranije obećala da uradi. Prema tome stvar je prebačena na unutrašnji teren“.

Upravo zbog toga smatra srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, koji se takođe obratio poslanicima na posebnoj sjednici, ova Izjava predstavlja dobar osnov i za RS i za BiH jer ih približava Evropi. Ono što je bitno kaže Ivanić je da se radi o političkoj Izjavi a ne pravnom aktu koji ne proizvodi pravne posljedice: “Mislim da je izjava dobra, ona je politička, ne proizvodi još pravna dejstva. Pravna dejstva će se desiti kada se dođe do programa reformi ali je ona skinula pritisak sa institucija RS, sačuvala Dejtonski sporazum, ostavila to po strani najmanje nekoliko godina dok ne završimo ekonomske reforme i otvorili nam prostor da se približimo EU“.

Steinmeier: „EU je još jednom pružila ruku BiH“

Steinmeier: „EU je još jednom pružila ruku BiH“

Što se tiče opozicije u RS oni su podržali Izjavu i zaključke iako su bili protiv samog održavanje sjednice. „Ovo je dobrovljna inicijativa, ko ne želi ne mora potpisati, niko ga ne tjera, nema ovdje prislonjenih puški na čelo. Svako ko želi da prihvati bilo kakvu Izjavu to radi isključivo u skladu sa svojim političkim stavovima. Da li on vjeruje u to što potpisuje i da li će to realizovati, to je njegova stvar“, rekao je lider Narodnog demokratskog pokreta Dragan Čavić.

Višegodišnji reformski proces

Predsjedništvo BiH potvrdilo je Izjavu o evropskom putu BiH krajem prošlog mjeseca, kojom se definiše sprovođenje reformi u narednom periodu neophodnih za proces pristupanja BiH EU. Nekoliko je ključnih mjera a one se odnose na poboljšanje poslovne klime, otvaranje novih radnih mjesta i reformu javne uprave, ali i borbu protiv kriminala i korupcije, organizovanog kriminala i terorizma. Sve reforme treba da budu urađene u dogovoru sa socijalnim partnerima i međunarodnim finansijskim institucijama.

Inicijativa je nazvana njemačko- britanska iako je ona potekla od ministra spoljnih poslova Hrvatske Vesne Pusić u februaru prošle godine. Nakon što na Izjavi bude potpis svih 14 lidera, parlament BiH daće posljednju riječ, nakon čega bi se trebalo ući u višegodišnji proces reformi u BiH, prevenstveno onih na ekonomskom planu.