1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Stvarnost ili iluzija?

Opšta deklaracija o ljudskim pravima usvojena je 10. decembra prije 60 godina u Parizu. No, do kršenja ljudskih prava dolazi svaki dan. Ima li Deklaracija ikakvog učinka?

default

Kancelarka Angela Merkel govori u Berlinu povodom 60 godina Deklaracije za ljudska prava

Strahote Drugog svjetskog rata bile su delegatima iz 50 zemalja još uvijek pred očima, kada su 1948, nekoliko mjeseci nakon osnivanja UN-a usaglašavali zajednički tekst Deklaracije o ljudskim pravima. "Svi ljudi su slobodni i imaju ista prava, uključujući i pravo na dostojanstvo", kaže se u tekstu, koji nije bio jednostrani diktat Sjedinjenih Država niti zemalja Evrope, već je u izradi dokumenta učestvovao cijeli svijet: i Kina i Sovjetski Savez i zemlje Južne Amerike i Orjenta. 1966 su uslijedili razni paktovi, poput Pakta za građanska i politička prava. Njime su se 163 vlade zemalja potpisnica obavezale da će svojim građanima garantovati ljudska prava. Građani su dobili i pravo da se direktno obrate UN-u, ako dožive nepravdu. Više hiljada žalbi, koje su stigle iz cijelog svijeta u međuvremenu nisu samo izoštrile pogled na situaciju sa kršenjem ljudskih prava, već su doveli do potpisivanja posebnih sporazuma, poput Sporazuma o zaštiti prava žena, Konvenciji o zabrani mučenja ili Konvenciji o pravima hendikepiranih osoba. Radilo se o slobodi mišljenja ili slobodi vjeroispovjesti ljudska prava nisu izgubila nimalo od aktuelnosti i univerzalnog značaja.

Nema dominantnosti među vjerama

Nacht der Menschenrechte von Amnesty International

Organizacija Amnesty International neprestano ukazuje na kršenja ljudskih prava širom svijeta

"Deklaracija iz Kaira" iz 1990, koje su inicirale neke islamske zemlje ne sadrži pomenute elemente, jer se njime zacrtava da sva prava i slobode podliježu šerijatu. Međutim, jedna vjera ne smije biti dominantnija od druge. Postoji samo sloboda pojedinca da prakticira svoju vjeru. Onaj ko insistira na tradiciji, najčešće želi sakriti kršenje ljudskih prava. Tradicija među polovima u arapskim zemljama ne znači ništa drugo do dovođenje žena u neravnopravan položaj. Nisu u pravu ni pojedine azijske zemlje, koje na ljudska prava gledaju kao na luksuz, za kojim se može posegnuti kada dođe do ekonomskog uspjeha. No, zemlje Zapada bitno su uticale na pakt o socijalnim pravima, kojim se definira obaveza država na socijalnu sigurnost svojih građana i pravo na rad. On međutim ne predviđa individualno pravo žalbe. Sve je propalo konfliktom između Zapada i Istoka. Socijalističke države tražile su veća socijalna prava a zemlje Zapada smatrale su to pravima nižeg reda. Generalna Skupština će ovog 10. decembra usvojiti individualno pravo žalbe. Njemačka je već najavila ratifikaciju. Deklaracija o ljudskim pravima danas, 60 godina nakon proglašenja, nije izgubila svoju vrijednost. Ona je od opšteg značaja i sadrži orijentir, potreban za život u miru i dostojanstvu na cijeloj zemaljskoj kugli.