1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Stvarno povlačenje oružja u Ukrajini?

Ukrajinska vojska i proruski separatisti dogovorili su povlačenje tenkova i artiljerije sa linije fronta na istoku zemlje. Zvaničnici pozdravljaju dogovor. No mnogi podsjećaju da su i raniji sporazumi neslavno propadali.

Ništa još nije potpisano, ali je sve dogovoreno. Barem tako tvrdi Martin Sajdik, predstavnik OEBS-a u kontakt-grupi za Ukrajinu. „Dogovoreni su termini za povlačenje tenkova i teških artiljerijskih baterija sa kalibrom manjim od 100 milimetara“, rekao je Sajdik. To je dogovoreno na sastanku kontakt-grupe u Minsku nakon kojeg je predsjedavajući OEBS-a Ivica Dačić rekao da je bilo napredaka u razgovorima o „političkim, humanitarnim i ekonomskim“ pitanjima. Dačić je dodao da do lokalnih izbora u Ukrajini na jesen treba dogovoriti uslove sa svim stranama. „Posmatračima OEBS-a mora biti omogućeno prisustvo“, dodao je srpski šef diplomatije.

Demilitarizovana zona?

Proruski pobunjenici su još prošle sedmice saopštili da su povukli oružje tri kilometra od linije fronta, ali to – kao i sve ostalo u zoni borbi – nisu mogli da provjere nezavisni posmatrači ili novinari. Jedan od vođa separatista iz Luganska pozvao je posmatrače OEBS-a i Ukrajine da slobodno dođu iza linije fronta i uvjere se da je oružje zaista povučeno. Vođa separatista Vladislav Dejnego ponovo je tražio da Kijev obustavi ofanzivu koju je Ukrajina zvanično nazvala anti-terorističkom operacijom. „Postoji slaba nada da će operacija prestati. Ali ta nada je veoma slaba“, dodao je Dejnego.

Ukraine Grenzkontrolle zwischen den Kriegsgebieten Luhansk und Donetsk

Kontrole na granici između Luganjska i Donjecka koje drže separatisti i ostatka Ukrajine

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko nije ništa rekao o kompletnom ukidanju operacije, ali je saglasan sa postignutim dogovorom i spreman je da stavi potpis na povlačenje teškog naoružanja ukrajinske vojske. Prema izvještajima medija, radi se o zoni od 30 kilometara koja treba da bude demilitarizovana. Kako prenosi agencija dpa, Porošenko se demonstrativno pojavio u gradiću Sjevernodonjecku u odijelu i sa kravatom – iako je ranije tamo odlazio u maskirnoj uniformi. Zapravo je još u februaru u Minsku dogovoreno povlačenje naoružanja, ali ovoga puta je drukčije, kaže Porošenko, jer postoji nada „u stvarni početak pravog povlačenja“ teškog oružja.

Porošenko je takođe postavio novog guvernera regiona Luganska – umjesto tvrdolinijaša Genadija Moskala sada će tu funkciju obavljati bivši telekomunikacioni menadžer Georgij Tuka. Funkcija je svakako simbolična jer Kijev nema nikakvu vlast nad većim dijelom regiona, ali se smjena funkcionera smatra promjenom kursa predsjednika Porošenka prema separatistima. Bivši guverner Moskal je odbijao svaku saradnju i čak zabranio prelazak civila iz oblasti pod kontrolom separatista u one pod kontrolom Kijeva. Međunarodni posmatrači su tada ocijenili da se radi o ograničavanju slobode kretanja.

Sumnja u iskrenost

Vlada u Berlinu pozdravila je dogovor dvije strane. Ukoliko se dogovoreno sprovede biće to veliki korak ka „održivom primirju“, rekao je jedan portparol njemačkog Ministarstva spoljnih poslova. Dodao je da je dogovoreno i ponovno uspostavljanje redovnog vodosnabdijevanja za više stotina hiljada ljudi u Donjecku i Lugansku. U Berlinu su međutim oštro kritikovane aktivnosti Desnog sektora, nacionalističke organizacije koja je posljednjih dana okupirala gradić Mukačevo na zapadu zemlje i tražila ostavku predsjednika Porošenka. Borci Desnog sektora bili su veoma aktivni i na istočnom frontu, gdje su se više puta slikali sa nacističkim obilježjima.

Ukraine Nationalistische Bewegung

Protesti Desnog sektora na Majdanu, jula 2015. godine

Vođa Desnog sektora Dmitri Jaroš želi da spriječi Porošenka da prepusti dio Ukrajine bez borbe. Uz još nekoliko hiljada istomišljenika u utorak uveče je na centralnom kijevskom trgu Majdan tražio referendum o „nepovjerenju predsjedniku, parlamentu i vladi“. Jaroš takođe traži totalnu ekonomsku blokadu Donbasa. Prema anketama sličan stav dijeli oko 30 odsto ukrajinskih građana koji su za oslobađanje zaposjednutih oblasti – ako treba i ratom.

Zato poznavaoci prilika nisu ubijeđeni da je preliminarni dogovor o demilitarizaciji linije fronta veliki korak ka miru. Ukrajinski politikolog Kost Bondarenko podsjeća da je već bilo previše iznevjerenih očekivanja, naznaka dogovora nakon kojih su borbe jednostavno nastavljane. Od aprila prošle godine u konfliktu je stradalo 6.500 ljudi, stotine hiljada su napustile svoje domove i došlo se na prag humanitarne katastrofe. Bondarenko podsjeća da nije sproveden ni sporazum iz Minska i tvrdi da ni sa jedne linije fronta ne postoje prava vojna hijerarhija i poslušnost.

Njemački dnevni list Noje osnabriker cajtung piše da i dalje na svim stranama glavnu riječ vode ljudi koji su veoma zainteresovani za nastavak rata: „Separatisti definišu svoj nasilni otpor borbom protiv onih tamo u Kijevu. Rusija koristi rat kao bolnu tačku Zapada. Kijevu rat služi kao vid pritiska na Evropu. Ukrajinske nacionalističke paravojske u Donbasu iživljavaju svoje nasilne fantazije. A i na Zapadu ima nekih kojima konfrontacija dobro dođe kako bi oživjeli aktivnosti NATO. Protiv te fatalne smjese ne pomaže nikakav mirovni plan.“

Preporuka redakcije