1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Stvarati njemački islam?

Diskusija u Njemačkoj o komplikovanom odnosima sa Turskom prešla je na religiju. Šta propovijedaju strani imami u njemačkim džematima? Oni nisu upoznati sa njemačkom stvarnošću i jezikom i odrastanju mladih u toj zemlji.

Dva dana je trajala diskusija, a onda se u nju uključio turski predsjednik Erdogan. "Turska prema svim vjerama drži istu distancu. To je sekularizam." Ovom izjavom se Erdogan jasno pozicionirao u debati, koju je proteklog vikenda inicirao predsjednik parlamenta Turske Ismail Kahraman. 'Turska je islamska zemlja, za koju se mora napraviti vjerski ustav'', rekao je Kahraman. Erdogan je sada to odbacio.

Kahramanova izjava pala je u kontekstu debate, koja je ponovo izbila u Njemačkoj i to oko uloge turskih imama u njemačkim džematima. Njih posreduje Tursko-islamska unija (DITIB) i trenutno 970 takvih imama obavlja službu u islamskim zajednicama u Njemačkoj.

U središtu diskusije, koja je lansirana člankom u njemačkom sedmičniku "Welt am Sonntag" je: u kojoj mjeri turska država i vladajuća Erdoganova stranka AKP preko DITIB-a i imama, koje ova unija šalje u Njemačku, pokušava da proširi svoj politički uticaj u ovoj zemlji?

Oprobana praksa

Hamideh Mohagheghi wissenschaftliche Mitarbeiterin Universität Paderborn

Hamideh Mohagheghi

DITIB nije ništa drugo do "produžena ruka turske države". "Umjesto da postane prava vjerska zajednica, turska vlada od nje pravi političku organizaciju i preteču AKP-a u Njemačkoj", izjavio je za "Welt am Sonntag" političar Zelenih i poslanik Bundestaga Cem Özdemir. "Turska", traži Özdemir, "mora konačno pustiti te muslimane". Pitanje koje se sada postavlja glasi: Zloupotrebljava li turska država njemačke džemate?

"Džemati u praksi nemaju drugu mogućnost da dovedu imame, već preko DITIB-a" kaže Hamideh Mohagheghi, teologinja Hamideh Mohagheghi sa Univerziteta Paderborn. "Do sada nije postojala mogućnost školovanja imama u Njemačkoj. Centri, koji obučavaju imame, osnovani su nedavno i zato još nemamo apsolvenata".

Pravni okvir

Pravni okvir također onemogućuje promjenu sadašnje situacije. Vjerskim zajednicama u Njemačkoj ustav garantuje visok stepen autonomije. "Svaka vjerska zajednica samostalno obavlja svoje poslove u okviru zakona koji važi za sve", stoji u članu 137 njemačkog ustava. To se svakako odnosi i na islam. Izuzeti islam iz ove regulative bila bi pravna diskriminacija.

Stoga su značajna dosadašnja iskustva sa stranim i posebno turskim imamima. Mouhanad Khorchide, voditelj Centra za islamsku teologiju na Univerzitetu Münster do sada sa imamima iz Turske nije imao politički-alarmantna iskustva. "Upravo kod imama, koji su došli preko DITIB-a ne vidim ništa što bi ukazivalo da oni rade protivno njemačkom ustavu", kaže Mouhanad Khorchide.

Imami bez kontakta sa njemačkom stvarnošću

Türkischer Imam predigt ein einer Moschee in Köln

Turski imam propovijeda u džamiji u Kelnu

Njega međutim više zabrinjava što većina tih imama ne govori niti njemački niti poznaje njemačku stvarnost i život mladih ljudi u Njemačkoj. "Oni nisu senzibilizirani za uslove u kojima odrastaju mnogi mladi muslimani. Stoga oni za te mlade ljude nisu partneri za razgovor".

Mouhanad Khorchide kaže da je mnogo puta od muslimanskih mladića čuo da se ne osjećaju u džamiji kao da su kod kuće, jer imami drže molitve koje su u sasvim drugom kontekstu od onoga u kojem ti mladi ljudi odrastaju u Njemačkoj. "Stoga ja i jesam za to da se imami ovdje školuju i da mladi ne moraju birati između dva identiteta: pobožnog muslimana ili njemačkog građanina. ja sam za to da se oni ohrabruju da žive oba ta identiteta", kaže Mouhanad Khorchide.

Nezaustavljive promjene

To i jeste pravac, u kojem će se razvijati islam, kaže teologinja Hamideh Mohagheghi. Njen argumenat: Svaka vjera smještena je kontekst životne i kulturološke stvarnosti. Uticaj takve stvarnosti i realnih životnih okolnosti je veliki. "To vodi ka tome da muslimani koji žive u Njemačkoj osnove i principe svoje vjere tumače i razvijaju u kontekstu njihovog sadašnjeg života. To je neizbježno i dobro je što je to tako. To pokazuje koliko je vjera dinamična. Ona i mora biti dinamična, inače ne bi mogla da preživi i opstane."

Mouhanad Khorchide

Mouhanad Khorchide

Ona međutim kaže da je ovaj razvoj za sada na samom početku. Islam je tek odnedavno došao u Njemačku - pola stoljeća za razvoj u pravom smjeru je relativno kratko vrijeme. "Ali sigurno je da će doći do konstruktivnog prilagođavanja, bez da se mora odustati od vjere. Takav proces se ne može zaustaviti", kaže Hamideh Mohagheghi.

Dodaje ipak da su se mnogi muslimani pribojavali da tokom tog procesa izgube vjeru i tradiciju. Stoga nisu otvoreno bili za dinamični islam, koji bi uzimao u obzir životnu stvarnost u kojoj muslimani odrastaju. Stoga se islamski teolozi nisu toliko trudili da vjernike pridobiju modernom kontekstu. "Sada se moramo pitati, kako da u savremen i životan pristup Kuranu unesemo moderne metode." To je za teologe veliki izazov. Hamideh Mohagheghi nada se da će se sve više muslimana priključiti tom izazovu.