1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Studiranje na kredit

Školovanje nije jeftina rabota – studenti često moraju da rade razne poslove tokom studija. Ali šta ako to nije dovoljno? Ili ako, zbog obaveza, ne stižu da rade? Onda mnogi uzimaju kredite i profesionalne savjetnike.

Studenti često protestuju protiv visokih školarina.

Studenti u Njemačkoj često protestuju protiv visokih školarina.

„Plašim se da će moji dugovi na završetku studija dostići sumu od 25.000 eura“, kaže Sara, studentkinja Univerziteta u Dortmundu. Sara, pri svakom odlasku u kino ili kupovini, mora misliti na svoju zaduženost. Od 2006. godine studira žurnalistiku. „Na početku studija odlučila sam da se sama izdržavam i odmah sam počela raditi. Sedmično sam radila 17 do 20 sati, i poslije godinu dana sam bila sasvim iscrpljena, tako da sam morala prekinuti sa radom.“

Sara ne dobija novac od roditelja i nema studentski kredit. Za dobijanje kredita neophodno je da roditelji na uvid podnesu visinu svojih primanja, a ona nije u kontaktu sa svojim roditeljima. Od studija nije htjela da odustane i bila je prinuđena da uzme kredit koji je prilagođen studentima. Trenutno njen dug iznosi 15.000 eura.

Profesionalna pomoć

Oni koji sami finansiraju svoje studiranje, imaju malo slobodnog vremena

Oni koji sami finansiraju svoje studiranje, imaju malo slobodnog vremena

U Dortmundu postoji mogućnost profesionalne pomoći prezaduženim studentima: „Broj zaduženih studenata raste od trenutka prelaska na master i bečelor studije. Studenti nemaju vremena za dodatni posao i vidljive su posljedice svjetske ekonomske krize. Osim toga, sve je manje poslova za studente“, kaže savjetnik Helmut Rauholc.

Tri četvrtine studenata koje savjetuje Rauholc su stranci. Njihovi situaciju otežava činjenica da njihovi roditelji u domovini zarađuju znatno manje novca od njemačkih porodica. „Neophodno je imati pregled novca koji imaju na raspolaganju i troškova i pokušati ih usaglasiti. Čim se primjeti neki iskorak od predviđenih troškova treba naći način da se taj manjak nadoknadi“, objašnjava Rauholc.

Sara do sada nije odlazila kod savjetnika za dugove, ali sada razmišlja da to učini. Ona je pod pritiskom da nakon studija brzo nađe dobar posao. „Trudim se da još u toku studija ostvarim dobre kontakte, da oformim mrežu, preko koje ću moći da prebrodim ovu situaciju. To bi bilo optimalno riješenje“, zaključuje Sara.

Autori: Sola Hilzevig / Željka Bašić Savić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić