1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Strukturalni dijalog bez jasne strukture

Strukturalni dijalog o reformi prvosuđa u BiH ulazi u treću godinu. Do sada je održano pet sastanaka učesnika u dijalogu: predstavnika Republike Srpske, Federacije BiH i Evropske unije. Konkretnih rezultata nema.

default

Milorad Novković, Gordana Zlatković i Bariša Čolak

Strukturalni dijalog u BiH počeo je u junu 2011. godine, između predstavnika BiH i EU. Pet rundi razgovora je održano, uz šestu koja je u toku u Banjaluci. Međutim ako bismo pitali učesnike razgovora šta je konkretno urađeno, konkretan odgovor će izostati, ako se izuzmu sitne izmjene u legislativi i prebacivanje dijela predmeta sa državnog na entitetski nivo. Ministar pravde BiH Bariša Čolak iako smatra da je dosta posla urađeno, nije zadovoljan dinamikom.

Banjaluka Barisa Colak

Bariša Čolak

“Napravili smo mnogo toga međutim iskreno, nisam u potpunosti zadovoljan ni kvalitetom ni brzinom promjena. Mislim da treba mnogo brže i jače ići u te promjene. Sigurno da kasnimo i da nismo napravili ono što smo trebali ali ovo je BiH, vidite kako ovdje stvari idu jako sporo”.

Malo konkretnih rješenja

Presuda Suda u Strazburu u slučaju “Maktouf i Damjanović” došla je slučajno u vrijeme trajanja strukturalnog dijaloga i učesnici se slažu da je potrebno preispitivanje presuda koje su donesene prema Krivičnom zakonu BiH, zbog kojeg je sud i presudio u korist pomenutih apelanata. Ministar pravde RS Gorana Zlatković potvrđuje da BiH kasni kada je riječ o strukturalnom dijalogu. “Konkretnih rješenja i dogovora je vrlo malo a kada je u pitanju presuda “Maktouf i Damjanović”, ona je samo došla u ono vrijeme kada smo kroz dijalog otvorili raspravu oko retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH”.

Abduladhim Maktouf i Goran Damjanović podnijeli su apelaciju Sudu u Strazburu koji je potvrdio da Sud BiH nije trebalo retroaktivno da primjeni Krivični zakon iz 2003. godine u ovim predmetima ratnih zločina. Utvrđeno je da su apelantima mogle biti izrečene blaže kazne da je primjenjen zakon iz 1976. godine. Zbog toga učesnici u dijalogu iz RS ne žele implemntaciju presude "Maktouf i Damjanović" bez uspostavljanja višeg apelacionog suda BiH, koji bi u budućnosti spriječio ovakve slučajeve.

Sud Bosne i Hercegovine

Sud Bosne i Hercegovine

Svi građani će biti jednaki pred zakonom

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, Milorad Novković nema dilemu kada je riječ o sprovođenju ove presude. “Presuda Suda u Strazburu mora se implementirati. Ona se ne može ignorisati. Presude Suda BiH su takođe obavezujuće. Ne samo da će doći do jednakosti građana pred zakonom već i pravne posljedice presuda će biti otkolonjene”.

Međutim, ni nakon tri godine konkretnih dogovora nema a ukoliko se presuda “Maktouf i Damjanović” bude sprovodila po ugledu na “Sejdić-Finci”, imaćemo višegodišnje pregovore samo u toj oblasti. “Proces strukturalnog dialoga je prešao iz sfere pravnog u politički. Mislim da to nije bilo vođeno na najbolji mogući način i kada i kako će se to završiti to je, nažalost, veliko pitanje”, kaže pravni ekspert iz Banjaluke Miroslav Mikeš.

Meddzida Kreso Gerichtshof Bosnien und Herzegowina

Meddžida Kreso - arhivska fotografija

Opozicija traži povlačenje RS iz dijaloga

S obzirom da nema dogovora opozicija u RS je na posljednjoj sjednici zatražila od predsatvnika iz RS da se povuku dijaloga i da cijelu priču vrate u okvire Narodne skupštine RS. "Narodna skupština treba da konstatuje da dosadašnji tok strukturalnog dijaloga nije dao rezultate i da pozove vladu da povuče svoje predsatvnike”, smatra Zoran Đerić iz PDP-a.

Cilj strukturalnog dijaloga, bar se tako predstavlja, je stvaranje nezavisnog, nepristrastnog i samostalnog pravosudnog sistema u BiH. Međutim, dijalog je otišao u nekom drugom pravcu pa se u tom okviru iz RS traži i smjena predsjednika Suda BiH Meddžide Kreso, zbog navodne odgovornosti za presude koje su “pale” na Sudu u Szrazburu. Sve ovo usporiće dijalog i rezultate pregovora o reformi pravosuđa.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić