Striktno regulirani ustaški pozdrav

Dan prije isteka jednogodišnjeg roka, Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima objavilo je svoje zaključke i preporuke. A ti su zaključci podjednako kontroverzni kao i samo vijeće, sastavljeno od 17 stručnjaka različitih profila i vrijednosnih usmjerenja. Vijeće je zaključilo da su ustaštvo i ustaški pozdrav "Za dom spremni" neustavni i zabranjeni, osim u iznimnim situacijama, i to u slučaju ustaškog pozdrava koji se nalazi u grbu HOS-a.

"Grb HOS-a može se iznimno koristiti u situacijama gdje se obilježava pogibija pripadnika HOS-a. Ta dozvola ne mijenja samu postavku da je taj pozdrav protuustavan. Riječ je o iznimci koja se striktno regulirano može tolerirati", pokušao je objasniti predsjednik Vijeća, akademik Zvonko Kusić. Za crvenu zvijezdu i komunističke simbole kazao je da nisu sporni u kontekstu antifašističke borbe, a jesu u kontekstu kršenja ljudskih prava i masovnih zločina.

Vijeće je iznjedrilo dva dokumenta. Prvi se bavi poviješću i karakterom totalitarnih režima, a drugi normativnim aktima koji reguliraju tu problematiku. Premijer Plenković zadovoljan je zaključcima i preporukama, obećavši da će ih "detaljno analizirati i vidjeti kako one mogu pomoći".

Povratak ustaške ploče u Jasenovac?

No povjesničari s kojima smo razgovarali ne dijele premijerovo zadovoljstvo, kako "lijevi" tako i "desni". Tvrtko Jakovina, stručnjak za povijest 20. stoljeća koji se ne libi u javnosti braniti antifašističke vrijednosti, razgovor na ovu temu započinje pitanjem znače li zaključci povjerenstva da se ploča s ustaškim pozdravom "Za dom spremni" može iz Novske vratiti u Jasenovac? "Ako je odgovor potvrdan, i ako se ploča, uz posebne dozvole, može vratiti u Jasenovac, onda Vijeće nije napravilo ništa jer smo ponovno na početku", podvlači Jakovina.

Hrvatska je, po njegovom mišljenju, suočena s istim problemima kao i prije godinu dana. Vijeće je, primjećuje, samo slijedilo hrvatski Ustav i zakonsku praksu. U Hrvatskoj su, kako kaže, ustaštvo i fašizam nedopušteni, iako se u praksi toleriraju. "A sada znamo i kome se točno ustaštvo smije tolerirati", dodaje.

Pa ipak, Jakovina smatra da će ovakva odluka Vijeća, u usporedbi s proteklim razdobljem koje "karamarkizacije" i otvorene "ustašizacije", ipak značiti "lagano usporavanje" takvog trenda. Vijeće je svojim preporukama ipak ograničilo pravo na kršenje zakona. "U odnosu na proteklo razdoblje, sada su iscrtane staze ustašizacije, jer se za korištenje ustaškog znakovlja treba tražiti dozvola i odnosi se samo na HOS, premda nije jasno tko će o tome odlučivati i tko će takve dozvole izdavati. Time smo zapravo rekli da imamo zakone koji se uglavnom poštuju i da postoje slučajevi kada ih i ne moramo poštovati", objašnjava Jakovina.

Kupovanje vremena za premijera Plenkovića

Vijeće je time, po njegovom mišljenju, ostalo dosljedno "uobičajenoj hrvatskoj praksi nepoštivanja zakona", s tim što je u ovom slučaju ta praksa i "komisijski potvrđena". "Povjerenstvo nije napravilo ništa, a čini se da je to i bila namjera. Radilo se o kupovanju vremena za premijera Plenkovića, kako on ne bi morao donijeti nikakvu odluku u vrijeme krize oko ploče u Jasenovcu i kako bi se sada mogao skrivati iza odluke povjerenstva kojom nije razriješeno ništa", rezimira Jakovina.

Naš sugovornik nije iznenađen odlukom Vijeća u vezi s crvenom zvijezdom i komunističkim simbolima, jer je Vijeće time samo slijedilo europsku praksu. "Kod nas je problem što svaka borba protiv fašizma dobiva kontekst nametanja totalitarne ideologije komunizma. Zbog toga se u Hrvatskoj danas teško shvaća da je borba protiv fašizma imala i pozitivnih elemenata, jer smo 20 godina njegovali suprotnu logiku. No takve probleme ne rješavaju povjerenstva", uvjeren je Jakovina.

I povjesničar Ivo Banac nezadovoljan je ovakvom odlukom povjerenstva, ali iz načelnih razloga, zato što je protiv bilo kakvih zabrana. "I gospodin Plenković i cijelo ovo društvo ne bi upali u posve kontradiktorne zaključke da su se držali tog vrlo jednostavnog načela", upozorava ovaj povjesničar i nekadašnji liberalni političar.

Sloboda, a ne zabrane

U ovom slučaju, smatra Banac, dogodila se "rehabilitacija nekih komunističkih simbola i naravi komunističke države, kao i potpuna zabrana, uz jedan mali izuzetak, pozdrava 'Za dom spremni'". "Ključni cilj bio je ne dovoditi u pitanje komunističku prošlost i u tome je povjerenstvo uspjelo", podvlači Banac. Zato nam, po njegovom mišljenju, ponovno slijede isti oni sukobi kojih smo se za neko vrijeme bili riješili. "Sada će se sve to ponovno vratiti i to će potrajati sve dok ne bude donesena ozbiljna odluka od ozbiljne vlade, za razliku od Plenkovićeve, koja će shvatiti da je rješenje u slobodi, a ne u zabrani, i u otvorenoj raspravi, a ne u nametnutim tumačenjima prošlosti", izričit je ovaj povjesničar.

Profesor Banac potpisnik je "preventivnog apela" što ga je skupina pretežno desno orijentiranih povjesničara još u listopadu prošle godine uputila protiveći se bilo kakvom propisivanju "povijesnih istina" i zabrana, pa i zabrane pozdrava "Za dom spremni". "Živimo u Hrvatskoj, a ne u Luksemburgu ili Hondurasu. Imamo vrlo specifične probleme. Uopće me ne zanima što je, primjerice, u Francuskoj normalno imati ulicu Vladimira Iljiča Lenjina ili što se crvena zvijezda vrlo često koristi u susjednoj Italiji. Imamo našu povijest koja je opterećena problemima i zato je u ovom kontekstu jedino rješenje dopustiti slobodu svega, pa će u dogledno vrijeme ono što je sporno nestati. Uvjeren sam u to. Čim nešto zabranite, takvoj pojavi produljujete život. Zabranjivali su i u komunizmu, pa što su time napravili? Jesu li to uspjeli iskorijeniti?", pitanjem zaključuje Banac.