1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Stres na radnom mjestu je štetan po zdravlje

Broj radnika na bolovanju u Njemačkoj najveći je u posljednjih 15 godina. U prosjeku 3,6 posto zaposlenih ima otvoreno bolovanje. Broj psihičkih oboljenja je u znatnom porastu.

Radnici se žale na sve više posla

Radnici se žale na sve više posla

„Jednostavno ne mogu više uraditi sve što se zahtijeva od mene. Kada sjednem i pogledam brdo obaveza koje me čekaju, muka mi je.“ Tako glasi drastični poziv u pomoć jedne čitateljke ostavljen na portalu „stressforum.net“. Jedan drugi zaposlenik svoje stanje opisuje ovako: „Imam jaku glavobolju i uopšte se ne mogu smiriti.“

Žalbe poput ove su u Njemačkoj više pravilo, nego izuzetak. Razna naučna istraživanja pokazuju da pritisak kojim su zaposlenici na radnom mjestu izloženi posljednjih godina drastično raste. Prema podacima Saveza sindikata Njemačke diljem države u martu 2012. je više od 50 posto zaposlenih primorano raditi pod pritiskom, a 63 posto kaže da godinama ima sve veći obim obaveza u okviru istog radnog vremena.

Obratiti pažnju na prve predznake preopterećenja!

Christine Richter, saradnica "Njemačke mreže za poticanje zdravstvene zaštite na radnom mjestu“ procjenjuje da se pojava psihičkih i psihosomatskih oboljenja od ‘70-tih godina desetrostuko povećala.

Raste broj radnika na bolovanju

Raste broj radnika na bolovanju

Richter savjetuje zaposlenima da obrate pažnju na prve predznake oboljenja: „Ukoliko duže vrijeme patite od nesanice, misli vam kruže oko jednog te istog problema i ako se sve više povlačite iz društvenog života, trebate hitno potražiti ljekara.“

Socijalni radnici kao i zaposleni u zdravstvenoj zaštiti imaju najveći rizik, kaže Richter: „Ti radnici su pored psihičkog stresa izloženi i fizičkim opterećenjima. Ljekarima je u tome svemu mnogo lakše nego osoblju za njegu bolesnika, koje nema ovlaštenje za donošenja odluka.“

Prema statistici njemačkog Ministarstva rada i socijalne skrbi, žene češće obolijevaju nego muškarci. 2010. je duplo više žena prijavljeno kao nesposobno za rad zbog psihičkog opterećenja nego u 2000. godini.

Ekonomski gubitak

Kako navodi „Desease Management“ Tehničkog univerziteta u Minhenu oboljeli zaposlenici godišnje uzrokuju ekonomski gubitak za njemačka preduzeća u visini od 8 milijardi do 20 milijardi eura.

Ova saznanja nisu novost. Prije dvije godine u Edinburgu je 18 evropskih zemalja potpisalo Deklaraciju za zaštitu psihičkog zdravstvenog stanja kod zaposlenih. Ipak njemačka preduzeća sporo uviđaju prednosti u provođenju ovih preventivnih mjera, kaže Richter.

„Svaki euro investiran u zdravstvenu zaštitu saradnika donijet će više nego dvostruku dobit. Dakle zbilja je u prednosti onaj ko svojim saradnicima može ponuditi nešto.“

Potrebno zakonsko rješenje

Njemački sindikat „IG Metall“ zahtjeva bolje zakonsko rješenje kada je riječ o zaštiti na radu. Primjerice trebalo bi ograničiti rad koji „ide u nedogled“. Radi se o tome da njemački radnici imaju mnogo prekovremenih sati.

Broj prekovremenih sati u Njemačkoj u 2010. godini

Broj prekovremenih sati u Njemačkoj u 2010. godini

„Sindikalna vijeća bi trebala biti educirana kako bi prepoznala opasnost od psihičkog stresa koja prijeti zaposlenim te mogla na vrijeme preventivno djelovati. Osim toga zahtjevamo da se donese zakonsko rješenje po tom pitanju“ , kaže Hans-Jürgen-Urban, član Upravnog odbora „IG Metall“ koji se zalaže za pokretanje opsežne inicijative protiv previše stresa na radnom mjestu.

Christine Richter međutim priznaje da bi bilo teško realizovati takvo zakonsko rješenje. Spomenuta mreža za poticanje zdravstvene zaštite dodjeljuje svake godine priznanje određenim poduzećima, koja se zalažu za zdravstvenu zaštitu zaposlenih. Njemački koncern Henkel je više puta dobio ovo priznanje koje nosi naziv "Move Europe Partner Excellence“.

Pored toga Richter savjetuje menadžmentu poduzeća da obrate pažnju na zdravstveno stanje svojih radnika te da im omoguće pauze kao i da izbjegavaju kontaktirati ih poslije 20 sati kako bi njima ostalo vremena za odmor i porodičan život.

Autori: Claudia Hennen / Ida Bauerfeind-Merdan

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić