1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Strani stručnjaci "spašavaju" srpsku privredu

Rekonstrukcija srpske vlade ostavila je prazninu u ključnim sektorima za ekonomski oporavak zemlje, a to su privreda i finansije. Da li bi ta mjesta mogli da popune stranci? Analitičari u tome ne vide ništa loše.

Nakon udaljavanja Ujedinjenih regiona Srbije (URS) iz tih sektora, očekuje se da će odgovornost za njih preuzeti Srpska napredna stranka (SNS). Međutim, kako je najavio lider te stranke Aleksandar Vučić (na naslovnoj fotografiji sa premijerom Ivicom Dačićem) sasvim je moguće da će ta mjesta zauzeti stranci, i to najvjerovatnije u formi savjetnika za privredu i finansije. Vučić je istakao da nema namjeru da na ta mjesta postavlja „priučene partijske kadrove“, i na taj način priznao da ne samo njegova partija već i čitava Srbija nema dovoljno kvalitetnih kadrova u ekonomiji. U srpskim medijima su se tako pojavile vijesti da bi savjetnik srpske vlade mogao biti i Dominik Štros Kan, bivši direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ali su te glasine kasnije demantovane.

Plivaj vezan ako možeš

Ideja da se dovedu stranci kao stručna pomoć u vođenju finansija i ekonomije je generalno jako dobra, ocjenjuje za DW Biljana Stepanović, glavni urednik magazina Nova ekonomija. Pozitivno je što je Aleksandar Vučić shvatio da nema dovoljno svojih kadrova, i da želi nekoga ko ima iskustva na međunarodnoj sceni. Tu bi se svakako trebalo čuvati od nekog negativnog scenarija, kaže Biljana Stepanović:„Negativna strana bi mogla biti to da mi takvog čovjeka dovedemo a da mu onda vežemo noge i ruke i da ga bacimo u bazen i da mu ne dozvolimo da pliva, to jest da radi. To će onda značiti da je taj čovjek džabe došao, da je džabe plaćen, i da će on kasnije, ako ne uspije ovdje, da nam bude samo negativna referenca u svijetu“.

Dominique Strauss-Kahn

Dominik Štros Kan - Špekuliralo se da bi i on mogao biti savjetnik

Ima li savjeta koje već nismo odbili?

Ključni problem je što se može desiti da bilo koji inostrani stručnjak krene da predlaže neke poteze koje je, recimo, već predlagao Mlađan Dinkić, a koje su ostali koalicioni partneri već odbijali, kaže za DW vršilac dužnosti glavnog urednika nedjeljnika NIN Milan Ćulibrk:

„Dakle, to su neke ideje koje su svi ekonomisti u zemlji podržavali, i koje jednostavno moraju da se urade. I sada zamislite situaciju u kojoj dođe neko sa strane, bez obzira kakav ugled kao ekspert uživa, i predloži neke mjere za koje u SPS-u ili SNS-u procijene da to baš i nije tako jako popularno. I zamislite onda kolike su šanse za nekoga bez ikakvog političkog uticaja, i bez političke pozadine, da se njegovi prijedlozi usvoje“.

Pomoć stranih eksperata ne bi trebalo ograničavati samo na sferu finansija, smatra Mijat Lakićević, urednik u Novom magazinu: „Recimo, u poljoprivredi ja mislim da bi bilo jako dobro kada bismo našli nekog bivšeg ministra iz Holandije, Danske, a možda i Poljske, koji bi bio savjetnik našem ministru. To bi takođe moglo da se odnosi i na savjetnike za industriju i privredu“.

Serbien Straßenszene Belgrad

Beograd - Srpska privreda je u teškom stanju

MMF je besplatan savjetnik

Kvalitetni inostrani kadrovi su skupi, i srpske vlasti su već svjesne da se za to mora obezbijediti pristojna svota novca. Međutim, Mijat Lakićević skreće pažnju da Srbija već ima stručne inostrane savjete, i to besplatno: „Mi imamo savjetnika u toj oblasti ekonomije i finansija generalno, a to je MMF. To je možda ponajbolji savjetnik koga bismo mogli da imamo i da ga angažujemo, a da nas ništa ne košta. Jer, svi su njihovi savjeti besplatni a još od njih i dobijamo kredite. Međutim, počevši od premijera Dačića pa naniže svi su odbijali savjete i prijedloge MMF-a“.

Pretpostavka je da potencijalni savjetnici Srbije, s obzirom na dubinu ekonomskih problema, moraju biti nekakva prva liga svjetskih stručnjaka a ne šarlatani kakve je Srbija angažovala tokom devedesetih godina. Biljana Stepanović međutim ističe da je pitanje da li bi ti ljudi došli u Srbiju čak i da im platite:

„Dakle, mi moramo da budemo svjesni gde smo mi u svjetskim okvirima, i koliko smo mi uopšte za te ljude atraktivni. Jer, ne zaboravite mi uvijek gledamo da li mi hoćemo nekog stranca da pozovemo da dođe da nam pomogne ili nećemo. A nikad ne razmišljamo da li on uopšte hoće da dođe i troši svoje vrijeme, znanje i energiju u Srbiji, ili možda ima neko bolje mjesto za život i rad“.

Milan Ćulibrk napominje da se na pomen inostranstva uvijek misli na Zapad, ali da bi trebalo razmisliti da li pomoć možemo naći i u nešto malo manjem inostranstvu a to je region. "Hrvatska i Slovenija nešto bolje poznaju našu ekonomiju, i imale su slične probleme. Ali, i tu bi trebalo biti oprezan, jer recimo u Sloveniji se sada suočavaju sa nekim potpuno novim problemima, tako da je pitanje koliko bi nam pomogli a koliko odmogli svojim savjetima", zaključuje Ćulibrk.

Autor: Ivica Petrović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić