Stranci mijenjaju njemački jezik

U velikim njemačkim gradovima posljednjih godina je nastao jedan novi jezik – kicdojč. Riječ je o njemačkom jeziku kojim govore stranci. Ovakav način govora lingvisti nazivaju etnolekt, ili još preciznije multietnolekt, objašnjava Hajke Vize, lingvista Univerziteta u Potsdamu: „To su varijacije koje nastaju unutar jezika kojim govore ljudi različitog porijekla, dakle u svakodnevnom govoru mladih Turaka, Nijemaca, Arapa, Kurda.“

Tako umjesto njemačke riječi „hajde“, mladi upotrebljavaju arapsku reč „jala“, umjesto njemačkog drugarskog oslovljavanja sa „stari“ upotrebljava se turska reč „lan“. Ova vrsta jezika ima vlastita gramatička pravila. Članovi mogu biti izostavljeni, kao i zamjenice i prijedlozi – na taj način pojedine rečenice zaista mogu postati bitno jednostavnije i kraće. „Multietnolekt je dijalekt koji se veoma brzo i sistematski razvija zbog ljudi koji govore različite jezike“, kaže Vize.

Ima više etnolekata

Ipak, šta je kicdojč ili kanaki jezik? Odgovor nije jednostavan. Naime, njemački naučnici rijetko imaju priliku da razgovaraju sa „objektima istraživanja“. „U intervjuima nije moguće pronaći podatke za utvrđivanje jezika. Kada na ulici razgovaram sa tinejdžerima koji sa svojim drugovima govore kicdojč, oni sa mnom govore standardni njemački. Za kicdojč sam ja suviše stara“, smatra Vize.

A možda ipak mladi pretjeruju. „Maloljetnici prave parodiju, mi istraživači ništa ne primjećujemo i mislimo da oni govore svojim vlastitim jezikom, a oni u stvari samo parodiraju“, kaže Janis Androucopulos iz Hamburga.

Lingvisti nisu sigurni da li uopšte postoji multietnolekt, zato što su razlike u govoru mladih ljudi sa jezikom imigranata sa sličnim porijeklom obično veći od sličnosti. Lingvista Androutsopoulos je stoga došao do sljedećih zaključaka: „Postoji mnogo etnolekata, ali ne postoji jedinstveni etnolekt. Problem predstavlja očekivana konzistentnost u malim grupama, miljeima i gradovima.“

Ali bez obzira na to, činjenica je da se svuda u Njemačkoj govore novi oblici njemačkog. Ta činjenica će zasigurno promijeniti jezik u cjelini, vjeruje Uve Hinrihs, lingvista na Univerzitetu u Lajpcigu: „Ja kažem da je uticaj masivan. I nastao je tokom vremena, ali, možda zbog razloga korektnosti, nije evidentiran i to je nepovratno.“

Hoće li biti pogođen i književni jezik?

Promjena jezika može se uporediti sa situacijom na Balkanu, gdje je vekovni suživot različitih jezika doveo do značajnog pojednostavljenja. Hinrihs zato predviđa da će u narednih nekoliko decenija sasvim sigurno nestati neki gramatički oblici njemačkog jezika. Na kraju će struktura njemačkog jezika biti mnogo jednostavnija kao što je slučaj sa engleskim i francuskim. Ovaj razvoj neće biti ograničen na govorni jezik.

„Čak će i pisani jezik, pod uticajem govornog, postati mnogo jednostavniji. To se već danas događa zbog interneta, čatovanja i drugih oblika komunikacije“, kaže Uve Hinrihs. Lingvista iz Potsdama Hajke Vize je veoma skeptična kada je riječ o ovoj temi: „Ne mogu da kažem da li će doći do promjene jezika zbog kicdojča. Jedan dijalekt je veoma rijetko u stanju da mijenja cijeli jezik.“

Janis Androutsopoulos smatra da će u politici, nauci, medijima i drugim oblastima standardni jezik biti očuvan. Ipak do promjene bi moglo doći u svakodnevnom jeziku. „Promjena strukture stanovništva dovodi do promjene u jeziku.“

Autori: Slute Denis / Željka Bašić Savić

Odg. urednik: Azer Slanjankić