1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Strah od začaranog kruga gospodarskih sankcija

Rusija je okupirala Krim i prijeti i drugim susjednim zemljama. S jedne strane, jasno je da se to ne može prihvatiti, ali i mnogi zapadni gospodarstvenici strepe od gospodarskih sankcija Rusiji.

Američki predsjednik Obama je u posjeti Europi bio jasan: "Složni smo kako Rusija mora platiti za svoje dosadašnje postupke". To znači gospodarske sankcije protiv Rusije koje će, uvjeren je Obama, "imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo Rusije."

Obama također zna kako SAD mogu lakše bez trgovine s Rusijom od Europe

Obama također zna kako SAD mogu lakše bez trgovine s Rusijom od Europe

No makar američki predsjednik svakako želi sankcionirati ovakvo očito kršenje međunarodnog prava, gospodarstvo SAD ima mnogo manje partnera i investicija u Rusiji nego što ih to imaju zemlje Europe. To bi moglo pogoditi mnogo zemalja Europske unije, bilo da je riječ o ugostiteljima Grčke ili Cipra koji se raduju gostima iz te zemlje, financijskim mešetarima Londona ili njemačkih tvrtki koje izvoze u Rusiju.

Osjeća se nesigurnost, a oscilacije tečaja rublje prema zapadnim valutama su osjetne u prodaji, kako je izjavio i direktor Opela Karl-Thomas Neumann. Jer dok je zapad prepun automobila, Rusija je tržište koje još raste pa tako Opel procjenjuje kako će upravo tržište Rusije do 2020. biti najveće tržište osobnih vozila Europe.

Div sićušnog novčanika

Ipak, treba biti i realan jer je gospodarski potencijal Rusije trenutno još jedva u razmjeru s njenom površinom i brojem stanovnika. Financijski stručnjak Jürgen Pfister smatra kako bi "neke njemačke tvrtke svakako bile pogođene", ali obzirom na ukupan volumen trgovinske razmjene bi to bio "jedva nekakav velik rizik" za njemačko gospodarstvo.
Jer, podsjeća Pfister, 2013. je iz Njemačke u Rusiju izvezeno robe u vrijednosti 38 milijarde eura. Obzirom da je ukupan volumen njemačkog izvoza oko jednog bilijuna, dakle tisuću milijardi eura je to onda 3,8% izvoza. Kod investicija su njemačke tvrtke već odavno shvatile kako Rusija nipošto nije nekakva obećana zemlja pa tako u tu zemlju odlazi tek oko 1,8 ulaganja u inozemstvo.

U Opelu procjenjuju kako će već 2020. najznačajnije tržište osobnih automobila u Europi biti ono u Rusiji

U Opelu procjenjuju kako će već 2020. najznačajnije tržište osobnih automobila u Europi biti ono u Rusiji


Ipak, njemačko gospodarstvo dobro živi od izvoza, tako da su i takvi, razmjerno maleni partneri važni za ukupan rezultat. Zato i Volker Treier iz Njemačke gospodarske i trgovinske komore DIHK neumorno ponavlja kako "svako treće radno mjesto u Njemačkoj ovisi o izvozu" i kako bi već i prekid svake trgovinske suradnje s Rusijom moglo ugroziti oko 400 tisuća radnih mjesta.

Ne može biti da je Ruse "baš briga"

Trier svjedoči kako su trgovinski partner već mnogo oprezniji, a ako je i bilo konkretnih planova za ulaganja u Rusiju ove godine, trenutno je sve "stavljeno na led". S druge strane, upozorava kako iz Rusije na taj način masovno otječe kapital, čak i bez onog novca kojeg sami ruski bogatuni, usprkos svih patriotskih parola, uvelike "izvlače" na sigurno. I institucionalno, njemačke banke stupnjuju Rusiju kao "riskantnog partnera" što još više otežava investicije u toj zemlji.

Trier u ime Komore upozorava na svaki gubitak u izvozu

Trier u ime Komore upozorava na svaki gubitak u izvozu

Doduše, u svjetskoj povijesti se jedva može naći primjer gdje su gospodarske sankcije išta promijenile kad su se "tenkovi počeli kotrljati", ali nije baš opravdana niti lakoća s kojom Kremlj reagira na prijetnje sankcijama. Direktor i najveći dioničar ruske banke AKB Rosija Juri Kovalčuk se nedavno pohvalio kako su sankcije Zapada "samo još donijele novih mušterija među domoljubno nastrojenim Rusima", a čak je i Putin objavio kako razmišlja tamo otvoriti račun.

Ipak, i u toj banci su mušterije upozorili kako bi moglo "biti poteškoća" u deviznim transakcijama i kako će u dogledno doba poslovati isključivo u rubljama. Makar nitko ne želi da dođu vremena hladnog rata gdje je Moskva morala birati "između maslaca i topova", Jürgen Pfister podsjeća kako gospodarstvo Rusije uvelike ovisi od trgovine sa Zapadom i kako i tamošnjoj privredi nipošto ne odgovara nekakav novi "trgovinski hladni rat". Konačno, i prošlih godina je tamošnje gospodarstvo još jedva raslo, a takve mjere bi sve učinile još gorim.

"Pa neće sjeći granu na kojoj sjede"

To se odnosi i na ruski izvoz na Zapad. Najočitije je kod energenata: obzirom da oko 38,8% zemnog plina koji se potroši u Njemačkoj stiže iz Rusije, mnogi u ovoj zemlji strahuju što bi se moglo dogoditi ako "Rusi zatvore pipu". S druge strane, stručnjaci podsjećaju kako se tako nešto jedva može i zamisliti. Ne samo da Njemačka ima dovoljno zaliha da barem pola godine može izdržati bez plina iz Rusije, nego ima i dobrih razloga zašto je i u najcrnje doba Sovjetskog Saveza uredno slan plin "imperijalistima" na Zapadu.

Pfister: Realno, svi gube, ali ako ne bude novih neugodnih iznenađenja...

Pfister: Realno, svi gube, ali ako ne bude novih neugodnih iznenađenja...

Jer, to je glavni izvor prihoda čitavog ruskog gospodarstva, podsjeća i povjerenik za energente Europske unije Günter Oettinger gdje dodaje kako se ruski "Gazprom jedva može odreći dnevnih prihoda od prodaje plina". Ali europski političar se nada kako Moskva shvaća da joj nisu potrebni samo kupci njenih sirovina, nego i investicije sa Zapada. A to može dobiti samo ako i poštuje međunarodno pravo i integritet njenih susjeda.
Obzirom da bi eskalacija gospodarskih sankcija doista dovela samo do gubitaka s obje strane, financijski stručnjak Jürgen Pfister pragmatično konstatira: Sve se čini kako se Krim još jedva može vratiti Ukrajini, ali ako Rusija ne pokaže glad prema novim područjima kod svojih susjeda, teško će i Njemačka prihvatiti nekakve oštrije gospodarske sankcije protiv Rusije. Ali i u ljubavi i u ratu - i u trgovini je potrebno dvoje. A za sad je povjerenje u partnera u Kremlju ozbiljno uzdrmano.

Autori: Rayna Breuer / A. Šubić
Odgovorni urednik: Faruk Šabanović