1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Strah od nove ruske ekspanzionističke politike

Moskva je zadužena za zaštitu svih Rusa, gdje god da oni živjeli. Tako glasi opravdanje ruske vlade za intervenciju na Krimu, što zabrinjava ljude i u drugim bivšim sovjetskim republikama.

Prosvjedi ispred ruskog veleposlanstva u Rigi

Prosvjedi ispred ruskog veleposlanstva u Rigi

Na ogradi ukrajinskog veleposlanstva u Rigi obješeno je cvijeće, cijeli buketi ili po jedna ruža. To su uradili letonski demonstranti, koji tako žele iskazati svoje protivljenje ruskoj intervenciji na Krimu. Mnogi Letonci su zabrinuti razvojem situacije u Ukrajini.

"I nama su 1991. prijetili sovjetski tenkovi", govori jedna prolaznica u Rigi podsjećajući time na tadašnje pokušaje Moskve da, nakon pada Sovjetskog saveza, spriječi proglašenje neovisnosti Letonije. Povijesno i etnički se situacija u Letoniji u više pogleda može usporediti s onom u Ukrajini. I u Letoniji živi velika ruska manjina: skoro 27 posto stanovništva je rusko, u glavnom gradu Rigi Rusi čine čak 50 posto stanovništva. Većina ih je došla za vrijeme Sovjetskog saveza.

Nemila letonska sjećanja na SSSR

Danas je Letonija podijeljeno društvo, kaže letonski sociolog Arnis Kaktins. Postoje letonske i ruske škole i kazališta, kao i mediji, koji o krizi na Krimu izvještavaju na svoj način. Dok, uglavnom od Moskve financirani mediji na ruskom jeziku hvale intervenciju na Krimu, letonski mediji izvještavaju o prosvjedima protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina u Rigi.

Povorka mladih Rusa u Rigi

Ruski mladi svake godine 9. svibnjua u Rigi obilježavaju pobjedu nad nacistima

"Rusi se u ovom slučaju dive Vladimiru Putinu i vole Rusiju. Naprotiv tomu, Letonci se uvelike plaše Rusije zbog povijesnih trauma", pojašnjava Kaktins u razgovoru za Deutsche Welle. Letonci se još uvijek veoma dobro prisjećaju politike Sovjetskog saveza prema toj zemlji od 1940. pa do neovisnosti, navodi Norbert Beckmann-Dierkes, šef letonskog ureda Zaklade Konrad Adenauer, dodajući da posebice stariji građani upućuju na to da ih aktualna kriza na Krimu podsjeća na te godine, u kojima je Letonija bila sovjetska republika. S druge strane, navodi Beckmann-Dierkes, Letonija se "kao članica NATO-a i Europske unije osjeća da je na sigurnoj strani".

Osim toga, baltičke države su u drukčijem položaju nego što je to Krim, navodi njemački stručnjak: "Stanovništvo koje govori ruski jezik, doduše jasno kaže da je za Rusiju. Ali isto tako kažu: želimo ostati u Letoniji, uopće ne želimo nazad u Rusiju." Ni rusko stanovništvo se, naime, ne želi odreći prednosti, koje Letoniji pruža članstvo u EU-u", ističe Beckmann-Dierkes.

Negativne posljedice za Republiku Moldaviju

Sabine Fischer iz njemačke Zaklade za znanost i politiku smatra malo vjerojatnim scenarij da bi u baltičkim zemljama moglo doći do sličnog razvoja kao na Krimu, i to "iz razloga što su baltičke zemlje već od 1999. članice NATO-a i od 2004. članice EU-a." Fischer pojašnjava da su upravo te činjenice razlog zašto bi eskalacija stanja u baltičkim državama za Rusiju bila previše opasna. Ova politologinja dodaje da je situacija u Republici Moldaviji drukčija.

Za tu bivšu republiku Sovjetskog saveza na istočnom rubu Europe je situacija, koja bi za Ukrajinu mogla nastati na Krimu, realnost već 22 godine. 1992. su ruski separatisti, nakon kratkog secesijskog rata, na moldavskom području istočno od rijeke Dnjestar proglasili vlastitu državu - Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku, koja međunarodno nije priznata. Sve do danas je Rusija tamo prisutna sa svojim vojnicima, koji službeno djeluju kao "mirovne trupe". I gospodarski je to područje, dugo 200 i široko šest kilometara, ovisno o Moskvi.

Karta Republike Moldavije

Istočni dio Republike Moldavije se već 1992. proglasio neovisnim

Konflikt na Krimu će se "sa sigurnošću negativno odraziti na situaciju u Republici Moldaviji i na konflikt u Pridnjestrovlju", uvjerena je Sabine Fischer. "Veoma je vjerojatno da će Moskva pokušati da taj konflikt narednih mjeseci jače instrumentalizira. A to ima i veze s tim da Republika Moldavija namjerava u kolovozu potpisati Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom."

Rusko državljanstvo za sve koji govore ruski?

Procjena je to koju dijeli i predsjedatelj odbora za tajne službe u američkom Kongresu, Mike Rogers. On vjeruje da će Vladimir Putin htjeti proširiti i zategnuti zaštitni remen oko Rusije. "Njegov sljedeći cilj će biti Republika Moldavija, a uslijedit će i daljnje regije", kazao je Rogers u jednom TV intervjuu. Obzirom na razvoj u Ukrajini, u moldavskom glavnom gradu Kišinjevu raste zabrinutost zbog ruske intervencije u Ukrajini, ali i zbog događanja u autonomnoj pokrajini Gagauziji. Tamo se na referendumu, održanom početkom veljače, većina stanovništva (98,5 posto) izjasnila za carinsku uniju s Rusijom.

Granica prema autonomnoj pokrajini Gagauziji

Granica prema autonomnoj pokrajini Gagauziji

Promatrači ne isključuju mogućnost da je Moskva i u to uplela svoje prste. I što ako i Gagauzi od Moskve zatraže zaštitu ruske vojske? Tima bi kriza na Krimu mogla postati smjernicom jedne nove ruske ekspanzionističke politike.

Kao signal upozorenja se u bivšim sovjetskim republikama gleda i na najave vlade u Moskvi o donošenju zakona, kojim bi se stanovnicima koji govore ruski jezik, a žive na području nekadašnjeg Sovjetskog saveza, omogućilo lakše dobivanje ruskog državljanstva. Međunarodna zajednica stoga ne smije svezanih ruku samo promatrati rusko djelovanje na Krimu, zahtijeva letonski politolog Andris Spruds. Jer to bi, kaže on, Rusiju moglo potaknuti da u svakoj zemlji "brani" stanovništvo koje govori ruski, i to "pod motom: Nitko ne reagira, pa ćemo okupirati i sljedeću zemlju."

Autori: Wulf Wilde / Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose