1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Strah od nasljednika ACTA-e

Stotine tisuća Europljana na Internetu i ulicama prosvjedovalo je protiv ACTA-e. Europski parlament sporazum je odbacio u srpnju. Ipak, internetski aktivisti pripremaju se za borbu protiv mogućih nasljednika.

Berlin/ Ein Teilnehmer einer Demonstration gegen das Anti-Produktpiraterie-Abkommen Acta traegt in Berlin waehrend einer Demonstration unter dem Motto Gemeinsam koennen wir ACTA stoppen! ein Klebeband mit der Aufschrift ACTA vor seinem Mund (Foto vom 11.02.12). Die EU-Kommission reagiert auf die massive Kritik am ACTA-Abkommen gegen Produktpiraterie und laesst den Text vom Europaeischen Gerichtshof ueberpruefen. Das gab EU-Handelskommissar Karel De Gucht am Mittwoch (22.02.12) in Bruessel bekannt. Zwar sei er sicher, dass durch ACTA keine Buergerrechte beeintraechtigt wuerden. Aber bevor das Abkommen in Kraft treten koenne sei es wichtig, dass der EuGH dazu seine Meinung abgebe. (zu dapd-Text) Foto: Adam Berry/dapd

ACTA Demonstration Anti Oroteste

ACTA-u smo zaustavili zajedničkim snagama“, stoji na internetskoj stranici udruge Digitalno društvo. Lobi internetskih aktivista okupljenih oko Markusa Beckedahla, ujedno i glavnog urednika portala Netzpolitik.org, jednog od najuglednijih njemačkih blogova, odbacivanje spornog antipiratskog sporazuma ACTA-e doživljava i kao osobnu pobjedu. Beckedahl i ekipa mjesecima su dijelili informativne materijale, organizirali prosvjede u Njemačkoj i mobilizirali ljude. Nakon masovnih prosvjeda diljem Europe, Europski parlament je početkom srpnja ove godine odbacio kontroverzni sporazum.

Njemački internetski aktivist Markus Beckedahl

Njemački internetski aktivist Markus Beckedahl

Protivnike ACTA-e odavno se ponovno poziva na otpor: na blogovima, forumima i društvenim mrežama kruže glasine o mogućim nasljednicima – sporazumima, smjernicama i pravilima koja bi trebala štititi autorska prava ili javnu sigurnost, ali koja bi prema mišljenju kritičara pritom mogla ugrožavati internetske slobode ili zadirati u privatnost građana. Neki od njih – kao što je projekt INDECT – već su u pripremi pa je blog Netzpolitik.org pozvao na prosvjede.

INDECT-om do orwellovske države?

Tako su već u subotu (28.07.2012.) u Njemačkoj, Belgiji, Austriji, Češkoj i Francuskoj održani manji prosvjedi protiv INDECT-a. INDECT, skraćeno od „intelligent information system supporting observation, searching and detection for security of citizens in urban environment“, međunarodni je istraživački projekt za nadzorne sustave, a Europska unija financira ga s 11 milijuna eura. Projekt je pokrenut 2009. godine i u zadanom roku od pet godina u okviru INDECT-a trebale bi biti razrađene metode za predviđanje masovnih panika, ali i zločina. U te svrhe trebali bi se koristiti video nadzor i biometrijske metode raspoznavanja lica, a možda i bespilotne robotske letjelice. Uz pomoć ovih tehnoloških naprava javni bi se prostor trebao nadgledati s ciljem pronalaženja upečatljivih obrazaca ponašanja koji nisu pobliže definirani.

Europska komisija poziva na dijalog

Sumnjive osobe tako bi bilo lakše prepoznati, a podaci o njima, ako postoje, mogli bi se provjeriti u bazi podataka – sve kao podrška državnim tijelima sigurnosti. „Nemojmo stajati i gledati kako oduzimaju naša temeljna prava“, poručuju članovi skupine Anonymus, koji sami sebe vole nazivati „haktivistima“, u jednom video uratku na stranici YouTube. Na prosvjed 28. srpnja pozvali su još u svibnju. „Prosvjedujmo protiv INDECT-a isto onako kako smo početkom godine prosvjedovali protiv ACTA-e“, poziva građane voditelj ureda Europske komisije za svemirska istraživanja, sigurnost i globalni nadzor Marco Malacarne u YouTube videu pod nazivom „Operation Indect“. Uz to, Malacarne poziva na dijalog putem Interneta, a za daljnji slijed događaja je najavio da će se odvijati uz maksimalnu transparentnost.

CETA – ACTA u novom ruhu?

Peticija protiv ACTA-e Europskom parlamentu je uručena krajem veljače 2012.

Peticija protiv ACTA-e Europskom parlamentu je uručena krajem veljače 2012.

Više ACTA-e nego u INDECT-u ima u kanadsko-europskom trgovinskom sporazumu CETA („Comprehensive Economic and Trade Agreeement“) o kojem se iza zatvorenih vrata raspravlja od 2009. godine. Koliko je točno ima pitanje je oko kojeg se već dulje vrijeme diže velika prašina. U veljači ove godine kanadski pravni stručnjak Michael Geist objavio je da se u CETA-i mogu naći odlomci koji su od riječi do riječi prepisani iz ACTA-e. Njemači stručnjak za autorsko pravo Leonhard Dobusch sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu objašnjava kako se samo jedno poglavlje CETA-e bavi intelektualnim vlasništvom. „Govori se o nadzoru korištenja Interneta i pristupu osobnim podacima u slučajevima kršenja autorskih prava“, kaže Dobusch. Europska komisija još uvijek raspravlja. U posljednje vrijeme jedina službena informacija bio je pokušaj smirivanja strasti zbog slutnje da je CETA samo ACTA u novom ruhu: glasnogovornik povjerenika Europske unije za trgovinu Karela De Guchta, koji je u slučaju ACTA-e bio jedna od ključnih ličnosti, na Twitteru je smirivao situaciju demantirajući da je CETA ista stvar kao i ACTA.

IPRED2 zasad odgođen

Smjernica Europske unije IPRED se, poput ACTA-e, tiče prava na intelektualno vlasništvo. Postojeći propisi trebali bi se ove godine provjeriti i doraditi. No, najavljena dorada mogla bi potrajati do 2013. godine, vjerojatno i zbog toga što mnogim europarlamentarcima nakon prosvjeda protiv ACTA-e više nije svejedno, smatra Leonard Dobusch. IPRED se odnosi na mnogo uže područje nego, recimo, CETA u kojoj je riječ i o materijalnim dobrima s onu stranu intelektualnog vlasništva. „IPRED obvezuje zemlje članice Europske unije da se pridržavaju propisa i postupaka koji jamče zaštitu intelektualnog vlasništva“, kaže Dobusch. Prije nego što se donese IPRED2, izvješće o uspjehu njezine prethodnice odlučit će o tome treba li zakone za korištenje Interneta pooštriti ili liberalizirati.

Reforma ITR-a moguća u prosincu

Leonhard Dobusch

Leonhard Dobusch

Reforma ITR-a („International Telecommunications Regulations“), Međunarodne regulative u telekomunikacijama, mogla bi ugroziti prije svega neutralnost mreža. U prosincu će o tome u Dubaiju raspravljati 193 zemlje članice Međunarodne telekomunijacijske unije (ITU), podorganizacije Ujedinjenih naroda. „U Njemačkoj već sad postoje provideri koji u određeno doba dana smanjuju brzinu internetskih veza“, kaže stručnjak za intelektualno vlasništvo Dobusch i dodaje: „Korisnici strahuju da će ponuđači usluge pristupa Internetu kao što je Deutsche Telekom ubuduće određivati koje se usluge i ponude smiju koristiti.“ Tehnički gledano, pretpostavka za to je mogućnost da se provjeri sadrže li podatkovni paketi informacije koje su zaštićene autorskim pravima. Razmjena i dijeljenje podataka putem Interneta time bi bili onemogućeni.

Europeizacija autorskih prava kao rješenje

Optički kabel od staklenih vlakana svijetli crvenom bojom

Optički kabel od staklenih vlakana svijetli crvenom bojom

Normalno je da stvari na Internetu imaju međunarodne razmjere. Ovo je novi izazov i problem ne samo za korisnike, nego i za stručnjake. Dobusch daje poticaj za razmišljanje: „Ni pravnici se nisu usuglasili oko toga što je na Internetu protuzakonito, a što ne. Kako se to onda može očekivati od običnih korisnika?“ Rješenje za njega leži u europeizaciji autorskih prava: smatra da bi Europa trebala osnovati zajedničke stručne službe koje će se baviti zaštitom najrazličitijih vrsta autorskih sadržaja.

Autor: Insa Moog / Staša Nikodinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić