1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Strah njemačkih Jevreja od izbjeglica

Jesu li Židovi u Njemačkoj sigurni? U brojnim zajednicama strahuju da bi s izbjeglicama iz arapskih zemalja mogao doći i - antisemitizam.

Lena Stein pali cigaretu, prije nego što odgovori. Na pitanje, osjeća li se ona kao Židovka u Njemačkoj još sigurno, ova studentica iz Frankfurta na Majni odgovara da to ne može odgovoriti jednostavno sa "da ili ne" a iz usta joj izlazi para u hladni zimski zrak. "To je previše kompleksna tema."

Julian-Chaim Soussan kaže da on ostaje na oprezu. "Istina, Njemačka je sa židovskoga gledišta jedna od najsigurnijih zemalja u Europi". "I političari su ovdje vrlo oprezni da ne dođe do antisemitizma." Pa ipak, i on čuje da neki sumnjaju u to mogu li se Židovi u Njemačkoj osjećati sigurnim.

Zabrinutost zbog islamskih fundamentalista

Soussan je rabin u Frankfurtu na Majni. Njegova zajednica ima oko 7.000 članova i jedna je od najvećih u Njemačkoj. Dječji vrtić, škola, Centar za mladež, sportska društva, groblje - židovske ustanove su sasvim normalna pojava u ovom gradu, kao i ustanove drugih vjera.

"Frankfurt je multikulturan, mislim da ovdje svatko živi na svoj način, ali ipak svi žive skupa", opisuje Soussan život u gradu od preko 700.000 stanovnika. "Ovdje se nas podupire i štiti", kaže rabin. Pa ipak on pomnije promatra svoju okolinu, "osobito kad izađem s obitelji i kad nosim kipu". Ali to, naglašava Soussan, u međuvremenu manje zbog straha od desnih ekstremista, više zbog straha od "islamističkih fundamentalista".

Da taj strah nije bez razloga pokazuje jedan slučaj iz francuskog Marseillesa. Tamo je nedavno jedan učitelj židovske škole na ulici ranjen nožem. Napadači su rekli da su simpatizeri terorističke organizacije, takozvane "Islamske države", izvijestili su mediji. Učitelja povijesti su napale tri osobe koje su uzvikivale antisemitske parole.

"I mi Židovi smo često morali bježati"

Rabin iz Frankfurta strahuje da bi se muslimanski mladići i ovdje mogli radikalizirati, iako je on načelno otvoren prema doseljenicima. "Mi smo tu stvarno u škripcu", kaže rabin imajući u vidu svoju zajednicu. S jedne strane je "naša prvorazredna zadaća ljudima koji bježe od rata i terora pružiti utočište i pustiti ih unutra", naglašava Soussan. "I mi Židovi smo u svojoj povijesti često morali bježati i znamo što to znači za ljude." Pa ipak, on može razumjeti ako se na nove izbjeglice gleda s oprezom i suzdržanošću. "Neki od tih ljudi su odrasli sa slikom da su Izrael i Židovi neprijatelji", dodaje Soussan napominjući da je zadaća društva da te ljude potakne da se priključe većini u ovoj zemlji koja nije radikalna.

Tako stvari gleda i Daniel Neumann, upravitelj židovske zajednice u njemačkom Darmstadtu. "Naša je moralna obveza pomoći ljudima koji su u bijegu." Da bi s time mogli nastati problemi za Židove u Njemačkoj i Europi on ne isključuje. Jer, "radikalne ideje nije moguće tako brzo izbiti iz glava". On čak strahuje da bi se radikali iz arapskih zemalja mogli udružiti s već postojećim desnim ekstremistima. "Već je u prošlosti viđeno da je to moguće", kaže Neumann. "Jer, ove skupine imaju nešto zajedničko: predrasude i mržnju prema Židovima." Neumanna zabrinjava ta mogućnost.

Deutschland Juden jüdisches Leben Alltag

Svakodnevica u Njujorku

Za svaki slučaj bez kipe na ulicu

Da bi samo izbjeglice mogle postati prijetnja Židovima u Njemačkoj, toga se ne boji ni studentica Lena. "Ti ljudi su i sami pobjegli od terora i rata, i oni žele živjeti u miru, a ne da ih tlače fundamentalisti", kaže ova 25-godišnjakinja. Lena se ne osjeća nesigurno dok hoda ulicama Frankfurta. "Ali, na meni se ni po čemu ne vidi da sam Židovka", kaže ona. Slično misli i Daniel Neumann: "Dok se to na nama ne vidi imamo samo difuzan osjećaj brige, ali ne strah."

Ni studentica Lena se ne boji da bi ona ili djeca iz njezine obitelji mogla biti ugrožena dok borave u ustanovama židovske zajednice. "One su sve jako dobro zaštićene, tu su ljudi stvarno sigurni." Pa ipak, "ne treba provocirati", dodaje Lena odgovarajući na pitanje, trebaju li Židovi na ulici nositi kipu. Ne, kaže ona. To bi radikale možda moglo navesti da napadnu onoga tko nosi kipu.

Drukčije misli Julian-Chaim Soussan. "Mi smo ovdje u Njemačkoj, možemo biti slobodni", kaže on. On svoju kipu nosi i na ulici jer ona treba biti dio uobičajene slike na ulici. A što je s muslimanskom maramom? "Da", kaže rabin, "kao i muslimanska marama."