Stotinu godina finske kulture

Najbolji kvalitet života u Evropskoj uniji. Najbolji sistem obrazovanja na svijetu. Najčišći zrak. Drugo mjesto po najboljim uslovima za život za majke. Druga najsretnija zemlja na svijetu. Ovo su samo neki od primjera visokog standarda života u Finskoj. Osim toga, Finska veoma visoko kotira i kada su u pitanju rodna ravnopravnost, sistem obrazovanja i sloboda medija.

Priča o uspjehu Finske nije uvijek išla glatko. Ova zemlja uvijek je iznova morala prevazilaziti nove prepreke. Nakon svoje nezavisnosti od Rusije 6. decembra 1917, u Finskoj je izbio građanski rat. Iako nije dugo trajao, uticao je na to da zemlja decenijama nakon toga bude podijeljena.

Mladoj zemlji je bez obzira na to uspjelo da nakon neovisnosti uvede dalekosežne reforme i tako postavi temelj za današnju modernu Finsku. 1920. izgrađene su mnogobrojne bolnice u cilju poboljšanja zdravstvene zaštite djece i majki. Osim toga, obrazovanje je proglašeno za osnovno pravo svakog građanina. Zemljišnim reformama isporučuju se obradive površine zemljoradnicima bez zemlje, što doprinosti ukidanju klasnog društva.

U Drugom svjetskom ratu Finci su se borili isključivo za svoju nezavisnost: prvo protiv napada SSSR, u takozvanom Zimskom ratu, od novembra 1939. do marta 1940. Zatim u takozvanom Produženom ratu od juna 1941 do septembra 1944, takođe protiv SSSR-a, sarađujući pritom sa Nijemcima i pomažući im da da osvoje Lenjingrad. I na kraju u takozvanom Laplandskom ratu, Finci su se na sjeveru zemlje borili protiv Nijemaca koji su se povlačili.

Pionir u tehnologiji i kulturi

Ti ideali su doveli Finsku na poziciju jedne od najboljih zemalja za život na cijelom svijetu. Pored toga, oni su bili osnova da jedna zemlja sa manje od šest miliona stanovnika, značajno doprinese modernoj kulturi, posebno u Evropi. Ovakav istorijski oporavak direktan je rezultat finske politike.

Finska je sa svojim inkluzivnim i obavezujućim državnim sistemom obrazovanja danas postala uzor mnogim drugim zemljama na svijetu. Ona također prednjači i u razvoju tehnologije. Intenzivno korištenje hidroelektrana kao proftabilnog izvora energije i tehnologijsko Know-How, učinilo je Finsku veoma zanimljivom za poduzetnike. Ovdje nije samo razvijen operativni sitem Linux i video igrica Angry Birds, nego je sa Nokia mobitelima, pokrenuta mobilna revolucija.

Zahvaljujući intenzivnom muzičkom obrazovanju finskih učenika, neki od najboljih kompozitora i dirigenata klasične muzike našeg vremena dolaze upravo iz Finske. Osim toga, ova zemlja ne zaostaje ni u drugim muzičkim pravcima. Finski heavy-metal i hard rock muzičari su veoma dobro zastupljeni i izuzetno uspješni.

U umjetnosti, Finska je također postavila standarde za druge zemlje svijeta. Touko Laaksonen, poznatiji kao "Tom od Finske", svojim je pionirskim homoerotičnim crtežima doveo do toga da tema homoseksulanosti na zapadu postane društveno prihvatljiva. Njegovi radovi koji su, prije svega u SAD-u, tokom 50-ih i 60-ih još uvijek bili nepoželjni, danas su izloženi na mnogim izložbama moderne umjetnosti u Evropi i Sjevernoj Americi.

Godina ispunjena slavljem

Iako će stogodišnjica nezavisnosti Finske biti oficijelno proslavljena 6. decembra, u zemlji će se slaviti tokom čitave godine. Glavni grad Helsinki, 11. i 12. juna obilježiio je vlastiti rođendan velikim uličnim festivalom. Grad Jyväskylä će od 5. do 11. jula organizovati festival sa lokalnim orkestrima i umjetnicima. Na Tango festivalu, koji se održava svake godine u Seinäjoki, ove godine neće se samo slaviti ples, nego i stogodišnjica neovisnosti Finske.

100 godina Finske se također slavi i u drugim zemljama svijeta. U Estoniji će se u junu organizovanjem muzičkog festivala predstaviti izložba na kojoj će biti prikazano preko 100 finskih predmeta. Izložba u Budimpešti stavit će akcenat na finski doprinos arhitekturi i dizajnu, a u više gradova SAD-a građani će se 6. decembra podsjetiti na finsku neovisnost jednom mobilnom saunom.