1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Stop ubojstvima žena

„Stop ubojstvima žena od strane njihovih partnera“, naziv je akcije Autonomne ženske kuće Zagreb čije su aktivistice, u povodu nedavnih ubojstava žena u Glini i Benkovcu, uručile zahtjeve mjerodavnim institucijama.

default

Ministarstvima unutarnjih poslova i pravosuđa, Državnom odvjetništvu i zagrebačkom Centru za socijalni rad predane su liste zahtjeva u kojima se pojedini resor podsjeća što je po zakonu obvezan činiti, ali u praksi često propušta provesti.

Žena s modricama na licu

Mnoge žene se ne usuđuju prijaviti nasilje koje trpe doma

Ubojstva Marine Palavre u Benkovcu i Nikoline Štajdohar u Glini zorno pokazuju da sustav zaštite žena, žrtvi obiteljskog nasilja, ne funkcionira, upozorile su udruge za zaštitu ženskih ljudskih prava. Usprkos poboljšanim zakonskim odredbama te donošenju Pravilnika o postupanju u slučajevima obiteljskog nasilja, institucije ne uspijevaju zaštititi žene koje od njih zatraže pomoć, izjavila je koordinatorica Autonomne ženske kuće Neva Tolle. „I ono malo zakona što imamo, koji jesu relativno kvalitetni jer uvijek ima mjesta za poboljšanja, ne primjenjuju, ne primjenjuju dovoljno često, a ako primjenjuju, primjenjuju na žalost na način koji je loš po žrtvu a dobar po počinitelja“, upozorila je Tolle.

U ovoj je godini ubijeno 20 žena, lani je nasilju podlegla 21 žena, a ako sustav ne počne vjerovati ženama koje prijavljuju nasilje i nastavi ih dodatno viktimizirati, ti crni rekordi mogli bi biti premašeni, upozorile su ženske udruge.

Crna statistika

Svaka treća žena u Hrvatskoj bila je izložena nekom obliku obiteljskog nasilja, a svaka je druga doživjela neku vrstu seksualnog nasilja, pokazuju istraživanja Autonomne ženske kuće Zagreb. Najnovija europska istraživanja govore da svega jedna od deset zlostavljanih žena prijavi zlostavljača. Još je poraznija situacija sa seksualnim nasiljem – njega prijavi tek svaka dvadeseta žrtva. Tolle smatra kako dio odgovornosti za porast nasilja nad ženama leži na institucijama jer međusobno ne surađuju. „Karike sustava ne djeluju komplementarno i zbog toga žene plaćaju životima“, istaknula je Tolle.

Symbolbild Gewalt gegen Frauen EU

U Europi nakon prve dojave prekršajna prijava

Ženske udruge iznova su zatražile da se protiv svakog zlostavljača podnese prijava te da se ukine nepisano pravilo po kojem se obiteljski nasilnici privode tek nakon treće intervencije. U Europi je praksa da se nakon prve dojave nasilnika samo prekršajno prijavljuje, i to ako nije bilo tjelesnih ozljeda. Za svaku iduću prijavu policija podnosi kaznenu prijavu, podsjećaju ženske udruge. Od ministarstva pravosuđa zatraženo je da sudovi konačno počnu poštivati zakonsku obvezu o žurnom rješavanju postupaka obiteljskog nasilja, što, primjerice, nije učinjeno u procesuiranju Nikole Štajdohara, koji je prošlog tjedna u Glini ubio bivšu suprugu Nikolinu. Uz to, institucije u ovom slučaju nisu primijenile ni zakonske odredbe prema kojima se nasilniku, koji nije promijenio svoje ponašanje te koji ne poštuje sudske naloge, mogu zabraniti susreti s djecom.

Prošlog tjedna aktivistice Autonomne ženske kuće izvijestile su predsjednika Hrvatske Ivu Josipovića o financijskim problemima s kojima se suočavaju tzv. sigurne kuće u koje se sklanjaju žene i djeca, žrtve obiteljskog nasilja. Onoj u Zagrebu čak prijeti zatvaranje ako se ne osigura redovan izvor prihoda.

U Velikoj Britaniji i muškarci često žrtve nasilja

Prema istraživanju, što ga je provela grupa Parity campaigne čak su četiri od deset žrtava obiteljskog nasilja u Velikoj Britaniji – muškarci. Kao razlog zašto se o ovome ne zna mnogo, u izvještaju se navodi kako se muškarcima često ne vjeruje kad prijave zlostavljanje, jer sukladno ustaljenom mišljenju i policajci misle da su ipak žene žrtve. Osim toga, i suci su često skloniji vjerovati ženama, nego njihovim partnerima.

U Velikoj Britaniji tijekom 2008. i 2009., prenosi Daily Mail, zbog nasilja nad bračnim drugovima i partnerima osuđena je 41 tisuća muškaraca i 2.700 žena, što je i bio povod za istraživanje.

Autorica: Gordana Simonović

Odgovorna urednica: Marina Martinović