1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Stop lažnim azilantima

Broj azilanata sa Zapadnog Balkana ponovo raste. Kako bi se očuvao bezvizni režim i smanjio pritisak na sistem azila, u EU zemljama skraćuju procedure obrade zahtjeva i ukidaju pomoć tzv. „lažnim azilantima“.

U godini iza nas, sa Zapadnog Balkana u EU je stiglo oko 50 hiljada tražilaca azila, što je gotovo šestina od ukupnog broja svih podnesenih zahtjeva za azil u EU. I dok u Evropu dolazi veliki broj ljudi iz Sirije, Čečenije ili Avganistana, kojima je ovakva vrsta zaštite i pomoći nepohodna zbog progona i stanja u njihovim matičnim zemljama, najveći broj zahteva za azil podnose građani Srbije, Makedonije, Albanije, Crne Gore i BiH. Njihovi zahtjevi se uglavnom odbijaju kao neosnovani. Zbog ovakve “zloupotrebe bezviznog režima“ unutar EU više puta je pominjano pitanje ponovnog uvođenja viznog režima za zemlje Zapadnog Balkana.

„Bilo bi loše da se zbog tražilaca azila ponovo uvedu vize. Mnogo je bolje rješavati taj problem zakonski, a ostaviti bezvizni režim, koji predstavlja veliko dostignuće evrointegracionog procesa Zapadnog Balkana“, ponavljaju u Centru za evropsku stabilnost (ESI). S tim ciljem, pozdravlja se i namjera Njemačke da, kao i neke druge članice Šengena, države Zapadnog Balkana kojima je odborena vizna liberalizacija, stavi na listu „zemalja bezbjednog porijekla“ čime bi se za njih skratile procedure u obradi zahtjeva za azil:

“Lažne zahtjeve za azil podnose oni koji nisu gonjeni ili izloženi opasnosti u svojim domovinama, već oni kojima obrada tog zahtjeva u EU znači nekoliko mjeseci besplatnog stanovanja, hrane i zdravstvene zaštite, što je najčešće i više i bolje nego što imaju kod kuće“, kaže u razgovoru za Dojče vele, Aleksandra Štiglmajer iz ESI. Istovremeno, Štiglmajer naglašava da će svako i dalje imati priliku da „iznese svoj slučaj“i da mu se na osnovu činjenica odobri ili odbije zahtev za azil, ali da će sve to neuporedivo kraće trajati:

„Zemlje koje su skratile procesuiranje zahtjeva za azil imale su i manji broj zahtjeva. Švajcarska je tako samnjila taj broj na 10 procenata u odnosu na ranije godine, Švedska ga je prepolovila, a broj zahtjeva za azil opao je i u Belgiji. Kada procedura za dobijanje azila traje nekoliko nedjelja ona je manje interesantna za one koji znaju da su im šanse da dobiju azil male. Oni neće prevaliti toliki put da bi dvije nedjelje proveli u kolektivnim centrima i bili poslani kući“, zaključuje Štiglmajer.

Lažni azilanti zauzimaju mjesta ljudima iz Sirije i Avganistana kojima je ova vrsta zaštite najpotrebnija

Lažni azilanti zauzimaju mjesta ljudima iz Sirije i Avganistana kojima je ova vrsta zaštite najpotrebnija

ESI: Skratiti procedure za azilante, a ne vraćati vize

EU je još 1999. godine počela da radi na zajedničkom sistemu azila koji bi uskladio zakonodavstva i procedure u zemljama članicama kada je riječ o tražiocima azila. Petnest godina kasnije, situacija je daleko od idealne. Pristup jeste harmonizovaniji, usvojeni su zajednički satandardi u oblasti prijema tražilaca azila, kao i kriterijumi neophodni za dobijanje statusa azilanta, ali svaka država članica Šengena i dalje ima različit sistem odbrade zahtjeva za azil:

„Nova usaglašena pravila vodiće ka pravednijem, bržem i kvalitetnijem donošenju odluka o potencijalnim azilantima“, izjavila je komesarka zadužena za unutrašnja pitanja EU, Sesilija Malmstrom.

Dok se dogovor o evropskom „paketu za azil“ ne primjeni u praksi širom Unije, zemlje članice, na prvom mjestu one najviše pogođene prilivom tzv „lažnih“ zahtjeva za azil, pokušavaju da pojedinačnim izmjenama zakonodavstva riješe ovaj problem. Belgija je tako prije dvije godine zemlje Zapadnog Balkna stavila na listu „bezbjednih zemalja“. Procedure za ispitivanje zahtjeva za azil za građane ovih zemalja sada traju najviše tri nedjelje, a potpuno je ukinuta i finansijska i svaka druga pomoć onima koji su nakon odbijenog zahtjeva za azil vraćani u zemlju porijekla po hitnom postupku. U Njemačkoj je ovaj proces prošle godine trajao oko tri mjeseca. U tom periodu, njemačke vlasti dobile su 130 000 zahtjeva za azil, od čega je 34 000 bilo podneseno od strane građana zemalja Zapadnog Balkana, a za samo njih 40 je ustanovljeno pravo na azil.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Faruk Šabanović