1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Stoljeće brodskog puta kroz prašumu

Prije točno jednog stoljeća je kroz Panamski kanal prošao prvi brod - Ancona. Taj kanal upravo se proširuje. To je i danas pakleni posao, makar na sreću nema toliko žrtava kao kada se gradio.

Samo oko podneva sunce se uspije probiti do temelja treće ustave Panamskog kanala. Ostatak dana zidovi visoki 30 metara bacaju dugačku sjenku na kanjon izgrađen ljudskom rukom. Na stotine radnika radi na možda danas najvećem gradilištu na svijetu. Polažu armaturu u stjenke kanala, postavljaju tračnice za vrata ustava i pripremaju dno kanala za vodu koja će doći.

Panama Kanal

Radivi na proširenju Panamskog kanala počeli 2007. godine

Danas gradilištem voze kiperi veličine obiteljske kuće koji prevoze crvenkasto blato a nad njima se u plavo nebo uzdiže prava šuma dizalica. Yira Flores je zadužena za poslove proširenja Panamskog kanala i objašnjava: "Naredni veliki korak je postavljanje vrata ustava. Dovest će se u kanal na posebnim postoljima, ovdje će se uspraviti i podići u svoje komore."

To je doslovce posao za divove: čelična vrata ustava se proizvode u Italiji i preko Atlantika stižu na posebnim brodovima. Svako krilo vrata je dugačko 57,6 metara, u prosjeku 30 metara visoko, deset metara debelo i teži 3.300 tona. Samo proizvodnja, transport i postavljanje ukupno 16 novih vrata na ustavama košta preko 400 milijuna eura.

Danas je teško, a kako je bilo prije 100 godina?

Jer na sadašnjem Panamskom kanalu još uvijek ima mnogo dijelova koji prkose vodi, tropskoj klimi i svakodnevnoj upotrebi već čitavo stoljeće. Zapravo je teško zamisliti, kako je uopće izgrađen Panamski kanal bez ovakvih golemih bagera, dizalica i specijalne mašinerije i materijala.

Što je najgore, niti Ferdinand de Lessepes nije niti slutio što ga čeka kad je počeo radove u Panami. Sredinom devetnaestog stoljeća se proslavio gradnjom Sueskog kanala i bio je duboko uvjeren da će lako spojiti i Atlantski i Pacifički ocean. Konačno, ta dva oceana su na tom mjestu udaljena jedva osamdesetak kilometara. Radovi su počeli 1881. i brzo su se pretvorili u pravu katastrofu.

Panamakanal Ausbau Bauarbeiten

Projekt gradnje prije sto godina bio potpuno pogrešan : stvari su u ruke uzeli Amerikanci

Projekt je bio potpuno pogrešan jer se isprva željelo čitav kanal načiniti u jednoj razini, bez ustava. Povrh toga, kalkuliralo se sa mnogo manje zemlje koju treba iskopati - i čak niti Lessepes uopće nije znao, što da učini sa jednom rijekom koja mu je stajala na putu.

A ta rijeka je čitavo gradilište pretvarala u golemo masno blato gdje su vojske radnika - mnogi od njih su došli i iz Europe, tek lopatama i kolicima pokušavali iskopati novu brodsku prometnicu. Niti to nije bilo najgore, nego tropske vrućine i - malarija. Radnici su masovno umirali i od bolesti i od zemljanih lavina, francuski konzorcij je brzo morao bankrotirati, a Lessepes je morao prepustiti posao - Amerikancima.

"Američko" rješenje problema

Oni su počeli radove 1894. i odlučili na svoj način riješiti sve goleme probleme u gradnji kanala. Rijeci je izgrađen posve novi tijek, uz kanal su postavljene željezničke tračnice kako bi se odvozila iskopana zemlja, počeo je rat protiv komaraca - ali i protiv vlade Paname. Jer Amerikanci su 1903. i vojnom silom okupirali prostor kanala od neovisne Paname kako bi prekinuli svaku diskusiju, tko je vlasnik i tko će upravljati tom prometnicom.

Panama-Kanal

Tokom američke gradnje kanala u prosjeku ginulo 1,9 radnika na dan

I bez vojnog sukoba, za "američkog" razdoblja gradnje kanala je ginulo 1,9 radnika - na dan. Ukupno je u gradnji Panamskog kanala oko 28 tisuća ljudi izgubilo svoj život - ili su si ga sami uzeli iz očaja. Niti toliko žrtava, a niti vojni sukob u ime kanala se danas uopće ne može niti zamisliti. Makar još uvijek ima Amerikanaca koji eksplodiraju od srdžbe već kad i čuju ime nekadašnjeg američkog predsjednika Cartera. Jer on je konačno dogovorio i prepustio "ekstrateritorijalno područje kanala" - praktično američku koloniju, državi Panami točno u ponoć stare godine 1999.

Ovo proširenje sada gradi konzorcij Gupc, sastavljen od tvrtki iz Paname, Španjolske, Italije i Belgije, a i Kina je zainteresirana za suradnju. Ono je bilo nužno: svi pomorci znaju što je to "panamac", takozvani brod panamske klase od 65 tisuća BRT nazvan tako jer će on još uspjeti proći kroz Culebra Cut, najuži dio Panamskog kanala. Ali mada promet kanalom neprestance raste, on je beznadno zastario.

Usko grlo brodskog prometa

Još u četrdesetima prošlog stoljeća je gotovo polovica teretnog prometa sa istočne na zapadnu obalu SAD prolazila kroz Panamski kanal, danas je to jedva 2%. I za promet iz Azije prema Europi postoji alternativa, željeznička linija od San Francisca do Baltimorea gdje se kontejneri opet postavljaju na brodove.

Panamakanal Ausbau Bauarbeiten

Troškovi proširenja kanala kolosalni

Uz Panamski kanal je položen naftovod jer današnji supertankeri niti ne pomišljaju ući u tu panamsku džunglu. Jer kad Panamskim kanalom prolazi i luksuzni kruzer Queen Elizabeth II (od 40.000 BRT), pravo je umijeće s palube i opušak baciti u vodu: rub kanala je tek koji centimetar od trupa broda.

Zato je i ovo proširenje golemi građevinski poduhvat na kojem je od početka radova 2007. već radilo oko 34 tisuća radnika. Sad je trebalo prenijeti još oko 110 milijuna kubičnih metara zemlje i stijena i Yira Flores je ponosna što je to učinjeno: "Tu, na pacifičkoj strani smo pomakli čitavo brdo" i pokazuje na Puente Centenario: "Prije sa ovog mjesta uopće niste mogli vidjeti onaj most".

A Nikaragvanski kanal?

I ovaj puta ima problema u gradnji, ali ispada da su najveći problem tek štrajkovi zaposlenih. Proljetos su radovi stajali dva tjedna zbog dodatnih troškova u iznosu od 1,2 milijardi eura, tako da se uvijek iznova čuju sumnje, hoće li ovo proširenje biti završeno do konca slijedeće godine.

Symbolbild Bau von neuem Kanal zwischen Atlantik und Pazifik in Nicaragua beschlossen

U Nikaragvi je dogovorena gradnja novog kanala između Atlantika i Pacifika

Uopće, troškovi su doista kolosalni, ali u upravi kanala su uvjereni kako će se isplatiti. Sve više brodova plovi morima i Panamski kanal je daleko najkraći put iz Atlantika u Pacifik. Pogotovo ovako proširen, objašnjava glasnogovornik kompanije koji upravlja kanalom, Vincente Barletta: "Kad budemo gotovo, samo 7% teretnih brodova u čitavom svijetu će još uvijek biti preveliki za naš kanal."

Zamjenik direktora kompanije Panamskog kanala Manuel Benitez naravno da dobro zna kako i Nikaragva želi izgraditi kanal između dva oceana. On bi bio bliži brodovima iz Sjeverne Amerike, a i put iz Japana u Europu bi kroz njega bio nešto kraći. "Konkurencija je uvijek dobra", kaže Benitez, "ali ne vjerujem da će se Nikaragvanski kanal ikad isplatiti." Konačno, sve se svodi na pitanje koji će kanal biti dovoljno širok za današnje goleme brodove, a u Panami razmišljaju i o novom proširenju ako tržište to bude tražilo.