1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Stari zanati u BiH osuđeni na odumiranje

Proces industrijalizacije doveo je do odumiranja većine zanata kojima su se nekad ponosile bh. čaršije. Tako su stoljećima održavani i prenošeni s generacije na generaciju, stari zanati u ovoj zemlji gotovo iščezli.

default

Kazandžiluk u Sarajevu još uvijek koliko-toliko "radi"

Jedna od najpoznatijih ulica na sarajevskoj Baščaršiji je Kazandžiluk. Stotinama godinama iz ove uske, živopisne ulice dopiru jedni te isti zvuci. To sarajevske kazandžije, onako kako su to činili i njihovi preci, izrađuju džezve, ibrike i druge predmete za ukras ili kućnu upotrebu. Jedan od njih je i kazandžija Muhamed Huseinović.

Huseinovic Muhamed

Huseinović Muhamed, kazandžija u četvrtom koljenu

"Još od šeste godine, prije nego sam pošao u školu, dolazio sam s ocem u radnju, a sa deset, dvanaest godina već sam se uveliko bavio ovim 'čekićanjem' i 'kuckanjem'. Otac, dedo i pradedo su bili kazandžije, a hvala Bogu imam i dva sina koji su stasali i rade sa mnom", kaže Muhamed.

Zanati su u Bosni svoj procvat doživjeli u 16 stoljeću, a najrazvijeniji je bio kazandžijski, kaže kustos Zemaljskog muzeja Lebiba Džeko. "Pripadnici tog esnafa, majstori kazandžije, bili su pravi umjetnici, a njihovi su proizvodi bili cijenjeni ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire.

Posla nema dovoljno

Posla ima, ali ne dovoljno, tvrdi kazandžija Muhamed. "Do 92. godine se nekako i moglo, dolazili su i turisti, posebno u ljetnoj sezoni, a tokom zime smo pripremali materijale. Koristimo uglavnom bakar, a to je skup materijal. Poslije dođoše ona nesretna ratna vremena kada su kupovali uglavnom 'unproforci' i strani ratni reporteri, pa se i tada pomalo radilo iako je bilo rizično", prisjeća se naš sagovornik.

Bascarsija Sarajevo 2

Starinski ibrici čekaju kupca

Izrađuju se razni predmeti. "Najviše idu džezve, a njih posebno cijene Slovenci. Oni 'šize' za ovim našim radovima. radimo i tacne sa slikama Vijećnice, Katedrale i drugim sarajevskim motivima. Neki radi meraka sada naručuju i ćase za čorbu i bakrene tepsije.", kaže Muhamed.

I kazandžija Zijad Baščaušević kaže da su Slovenci najbolje mušterije i da najviše cijene ručni rad. Međutim, sezona prodaje još nije nastupila, pa su kupci rijetki. "Cijene nisu fiksne, može se cjenkati. Šta znam, ako je nešto 300 maraka mogu dati za 280 ili 260 maraka, zavisi sve od artikla." kaže Zijad. "Baš sam sad dole pitala za jednu šećernicu, kaže 700 maraka, pa me to iznenadilo. Mislila sam da cijene 50, 60 maraka", kaže građanka Sarajeva.

Mnogi zanati su potpuno nestali

Bascarsija Sarajevo 2

Džezve i fildžane najviše kupuju Slovenci

Danas u Bosni i Hercegovini gotovo da i nema starih zanata. Već početkom 19 stoljeća počinje proces njihovog odumiranja, a do polovine 20 stoljeća nestali su gotovo svi stari zanati, ističe kustos Lebiba Džeko.

"Možemo reći da danas uopće ne postoji recimo terzijski zanat, kujundžijski samo donekle jer je transformiran, nema kalajdžijskog zanata, znači mnogi su u potpunosti nestali tako ne postoji ni mogućnost neke revitalizacije", ističe Džeko.

"Društvena zajednica je ipak postala svjesna značaja tradicionalnih zanata radi očuvanja naših duhovnih i materijalnih vrijednosti, jer zanat spada u materijalno i nematerijalno nasljeđe.", ističe gospođa Džeko.

Slaba pomoć države

Bascarsija Sarajevo 1

I čahure od granata su dobar materijal za rukotvorine majstora

Industrijalizacija Evrope u 19 stoljeću i tehnološko-ekonomska konkurencija stare su zanate osudili na polagano odumiranje i nestajanje. Savremeni razvoj ostavio je zanatstvu uglavnom uslužne poslove, dok se u oblasti proizvodnje i prerade uloga zanata sve više sužavala, a potrebe za zanatskim proizvodima više gotovo i da nema.

Pomoć države je nedovoljna i za sada se svodi tek na poreske olakšice. "Posla ima malo, a kirije su visoke", kaže kazandžija Huseinović. Na pitanje ima li ovaj posao budućnost, odgovara da treba biti uporan i strpljiv i da "treba kuckati". "Evo vidite... Treba dosta rada. Stvar je samo u prodaji. Nadam se da ima budućnosti, samo je bitno da budu mirna vremena i da ima turista jer ne možeš ti kuckat bez veze. Uglavnom, eto, kucka se, radi se... Opstaće se", kaže Muhamed kuckajući čekićem po bakarnoj džezvi.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić