1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Stari protivnici napadaju na novi način

Njemačka je zemlja visoke tehnologije. Konkurenti u inozemstvu žele se ponekad približiti njenom tehnološkom napredku nedozvoljenim sredstvima. Špijunaži u privredi posebno su sklone Rusija i Kina.

default

Špijuniranje na razne načine

Privredna špijunaža ima brojna lica, a po svojoj prirodi se obično događa prilično neprimjetno - motivirani pripravnik, koji svojevoljno ostaje na poslu i po završetku radnog vremena; ljubazni poslovni partner, koji pri obilasku firme na pojasu nosi minijaturnu kamericu, „trojanac“ koji se nezapaženo uvuče u računarski sistem preko nekog e-mail priloga. Sve ovo može da ima ogromne posljedice za preduzeća koja se nalaze u globalnoj konkurenciji. Zaštita njemačke privrede od ove vrste napada, odnedavno je postala i predmet Ustavnog suda ove države. U svom godišnjem izvještaju eksperti su naročito ukazali na znatan porast špijunaže koju sistematski vrše ili barem podržavaju države poput Rusije ili Kine. Ministar unutrašnjih poslova Njemačke Thomas de Maiziere posebno je u tom kontekstu naglasio opasnost koja proizilazi iz napada kompjuterskih hakera.

Cilj špijunaže obično high-tech proizvodi

Predmet interesovanja špijuna u većini slučajeva su tehnologija i znanje u vezi s tim, što je inače najveći kapital njemačke privrede.

Symbolbild Chinesische Industriespionage in Deutschland

Kinezi su među najaktivnijim špijunima u industriji

Posljedice su osjetne: Berthold Stoppelkamp, predstavnik Udruženja za zaštitu i sigurnost njemačke privrede, procjenjuje da štete koje godišnje nastanu usljed privredne špijunaže u ovoj državi iznose oko 20 milijardi eura. Drugi izvori pak tvrde da se radi čak o punih 50 milijardi jer veliki broj slučajeva ostaje neotkriven. Burkhard Evers, šef Odjela za zaštitu od špijunaže pri Ustavnom sudu Njemačke, ističe međutim kako mnoge firme namjerno ne prijavljuju špijunažu zbog straha da bi mogli izgubiti na ugledu.

Minhenski savjetnik za sigurnost Christian Schaaf već duže vremena se intenzivno bavi opasnostima privredne špijunaže. Naročito Kinezi, tvrdi Schaaf, na tom polju se koriste tzv. „principom usisivača“: „To znači da nastoje prikupiti što više informacija svih vrsta da bi onda poslije izvršili procjenu i odlučili šta bi moglo biti zanimljivo i za njihovo tržište ili kompanije. Za razliku od toga, na primjer obavještajne službe prilično ciljano špijuniraju pojedina područja ili preduzeća koja ih zanimaju.“

„Princip usisivača“

Michael Hange iz Državnog ureda za sigurnost informacionih tehnologija stoga od preduzeća zahtijeva znatno veći senzibilitet za opasnost u kojoj se nalaze. „Potrebno je pozabaviti se malo više sigurnosnim menadžmentom, na taj način uspostaviti cijeli sistem zaštite informacionih tehnologija“, objašnjava Hange.

Symbolfoto Wirtschaftsspionage Industriespionage

Ljubazni poslovni partner sa kamericom

Prije svega naravno treba definirati koje su informacije sa najvećim stepenom potrebe za sigurnošću. One onda trebaju biti šifrirane i, u najboljem slučaju, potpuno iskopčane iz interneta.

Iskustvo Christiana Schaafa je pokazalo da, kada im se jednom ukaže na sve potencijalne opasnosti, mnoge kompanije posežu za vrlo drastičnim mjerama. Veliki broj ih ozbiljnije razmišlja o potpunom povlačenju sa kineskog tržišta. „Privredna špijunaža je u Kini naime jedan od glavnih zadataka državne Obavještajne službe“, pojašnjava Schaaf. Naravno nigdje ne postoji apsolutna sigurnost, ali činjenica je da je rizik od špijunaže u zemljama poput Rusije ili Kine jednostavno znatno veći nego u nekim drugim državama.

Autori: J. Weber/A. Avdagić

Odg. urednik: Z. Ilić