1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Stare strategije neće pobijediti glad

Tokom narednog vikenda se sastaju ministri za agrar grupe G8. Pozvani su i predstavnici drugih zemalja, ali ovaj skup će teško dati odgovor na pitanje kako riješiti problem manjka namirnica, komentariše Helle Jeppesen.

default

Sve više ljudi u svijetu je ovisno o pomoći: Podjela namirnica u Bangladešu.

Kada se predstavnici zemalja G8 sastanu u mjestu Cison di Valmarino, u italijanskoj pokrajini Trevizo, da bi razgovarali o borbi protiv gladi u svetu, onda je to samo po sebi paradoksalno. Grupu G8 čine: SAD, Kanada, Rusija, Japan, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija.

Weizenernte in Pakistan

Mali proizvođači trećeg svijeta ne mogu konkurisati plantažama na zapadu koje imaju podsticaj države.

To su zemlje koje su svoju poljoprivredu razvile na osnovu velikih proizvođača i subvencija. Malo će pomoći prisustvo predstavnika Indije, Kine, Meksika, Brazila i Južne Afrike. Oni su pozvani kako bi zajedno razradili plan globalne agrarne politike za sljedeći samit G20.

S naručenim izveštajem „The Global Challenge to Reduce Food Emergency“ već su i prije ovog skupa definisani njegovi osnovni rezultati.

A dokument koji su ministri grupe G8 naručili, poznaje samo stare i već duže vrijeme bezvrijedne metode borbe protiv krize. Do 2050. godine bi trebalo udvostručiti poljoprivrednu proizvodnju. To bi trebalo da se ostvari strategijom prodaje i proizvodnje, koja se doduše pokazala kao profitabilna za zemlje G8, ali gladnima nije donijela jelo na sto.

Bogati uništavaju poljoprivredu trećeg svijeta

S državnim podsticajima za poljoprivredu u bogatim državama biće uništeni mali proizvođači i to u cijelom svijetu. U zemljama G8 su oni već uništeni pred navalom agrarnih fabrika. Višak proizvoda se tako izvozi u zemlje trećeg svijeta gdje seljaci nemaju mogućnost da budu konkurentni i gdje je poljoprivreda uništena zbog subvencija koje imaju proizvodi iz bogatih država.

Simbabwe Cholera Epidemie

Djevojčica u Zimbabveu traži ostatke hrane na smetljištu

Upravo takva forma agrarne privrede je ono što svijetu ne treba, zaključak je u svjetskom agrarnom izvještaju objavljenom prije godinu dana. I program UN za zaštitu prirodne sredine UNEP se zalaže za što bolju agrarnu privredu kako bi se prehranilo svjetsko stanovništvo. I to bez zagađenja životne sredine i promjene klime. Već danas agrarne fabrike ne koriste vodu racionalno i predstavljaju najveće zagađivače životne sredine. Petina zagađenja ugljendioksidom u svijetu danas je posljedica spaljivanja šuma. One se uništavaju kako bi se dobile velike površine za plantaže.

Zauzdati multinacionalne kompanije

Dobra argarna privreda zahtijeva strukturalnu promjenu, gdje znanje neće biti patentirano od strane multinacionalnih kompanija. Gdje će se proizvoditi u skladu sa prirodom, a ne protiv nje, kao što je to slučaj sa agrarnim fabrikama koje su uz to još i subvencionirane od strane G8 zemalja.

Jednostavnim povećanjem proizvodnje, kako to predlažu zemlje G8, neće se pobijediti glad. Kriza namirnica neće se riješiti ako se njima špekuliše u cilju uvećanja profita. Organizacija za prehranu i agrarnu privredu pri UN, FAO, procjenjuje da bi bilo neophodno 30 milijardi dolara kako bi se prevazišla globalna agrarna kriza.

Autor: Helle Jeppesen/Zorica Dragičević

Odg. urednik: Azer Slanjankić