Stanje u BiH i dalje kritično

"Jedinstvo i pomirenje su ugroženi. Iako je Milorad Dodik nakon posjeta Catherine Ashton odustao od referenduma, situacija u BiH ostaje i dalje kritična", piše u svome današnjem online izdanju Die Tageszeitung (TAZ). Novinar TAZ-a Erich Rathfelder navodi da su pojedini europski političari, poput njemačkog političara i poznavatelja prilika u BiH Michaela Branda (CDU), i dalje skeptični da će doći do poboljšanja odnosa političkih snaga u zemlji. U članku TAZ-a novinar dalje argumentira i podsjeća da je prije nekoliko tjedana bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown, "uputio zahtjev svojoj britanskoj vladi da 'ne obraća pozornost samo na Libiju, nego i na Bosnu i Hercegovinu'. Time je mislio da se ne bi trebala isključiti ni vojna akcija u BiH." Novinar TAZ-a tako dalje postavlja i retorička pitanja: Što se to događa u multietničkoj državi Bosni i Hercegovini? Zapada li zemlja u političku i možda čak i vojnu konfrontaciju? Je li propao mirovni proces, kojega je promicala međunarodna zajednica?

Potpora hrvatskih nacionalista Dodiku

U članku se dalje argumentira da još uvijek nije formirana vlast na državnoj razini, da je sadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko u svome redovitom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a oštro osudio postupke vlasti Republike Srpske, a da je i bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling u svojoj knjizi "Bosna i Hercegovina u fokusu" iznio mišljenja da Dodik doista namjerava presjeći svaku vezu sa državnim strukturama. U članku se navodi i da "potporu u tome Dodik dobiva od hrvatskih nacionalista", objašnjavajući to nastojanjima Dragana Čovića da osnuje treći entitet.

TAZ konkretno navodi da intelektualci iz glavnog grada Sarajeva smatraju da "obje nacionalističke grupacije na koncu imaju za cilj ukinuti državu Bosnu i Hercegovinu i njihove dijelove zatim pripojiti pojedinoj zemlji matici - Srbiji ili Hrvatskoj." Ali, novinar TAZ-a, s druge strane, ne štedi ni kritike na račun Bakira Izetbegovića, navodeći da je ovaj bošnjački član Predsjedništva BiH već uputio upozorenje da su "Bošnjaci ovaj put bolje pripremljeni nego prošli put", aludirajući time na situaciju iz 1992., kad su napadi srpskih vojnih snaga zatekli bošnjačko stanovništvo.

Pristup EU-u nije univerzalan lijek za mračne strukture moći

Današnje izdanje austrijskog lista Die Presse donosi dobre vijesti o napretku Hrvatske na putu prema Europskoj uniji. Ovaj list navodi da će prijam Hrvatske u europsku zajednicu biti melem za rane Europske unije.

Die Presse navodi da je "uklonjena najveća prepreka na putu Hrvatske prema Europskoj uniji", misleći pritom na preporuku iz Bruxellesa da Hrvatska može zatvoriti poglavlje o pravosuđu. "Time bi se pregovori o pristupu mogli ipak okončati do ljeta, a Hrvatska bi time početkom 2013. mogla postati 28. zemlja članica Europske unije", navodi Die Presse i objašnjava zašto je pristup ove zapadnobalkanske države daleko manje problematičan nego pristup Turske:

"Pristup EU-u može predstavljati motor za reforme, što je dokazalo i proširenje na zemlje središnje i istočne Europe. Pristup EU-u također može privremeno prebroditi unutarnjopolitički jaz, što je pokazao pristup Austrije 1995. godine. Pristup EU-u, međutim, ne može riješiti kulturološke, političke i religijske napetosti jedne zemlje, kako to priželjkuju reformske snage u Turskoj. Pristup EU-u nije univerzalni lijek za mračne strukture moći, kao što se to u Rumunjskoj, Bugarskoj i već dosta prije toga u Italiji jasno pokazalo."

"Prijam Hrvatske će Europskoj uniji dobro doći i zbog toga što će to predstavljati kontrapunkt sadašnjem zastoju Unije. Na koncu i europska politika funkcionira poput ekonomije: potreban joj je rast, napredak i razvoj; inače će se zalediti, postati korumpirana i izgubiti na konkurentnosti. Europska unija je poput bicikla koje neprestano mora biti u pokretu kako se ne bi srušilo. A trenutačno se više čak ni ne kotrlja, nego se opasno njiše", zaključuje Die Presse.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić