1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Standardi EU i za smeće

Na deponijama smeća stvaraju se velike količine gasova. U Turskoj se nalazi veliki broj ovakvih deponija. Ako želi da se pridruži EU, Turska će morati da pronađe bezbjednije načine za uništavanje smeća.

default

Turska mora uskladiti odvoz smeća sa standardima koje diktira Brisel


Kamioni za odvoženje smeća u Turskoj su veoma moderni i redovno odvoze smeće koje turski građani ostavljaju za sobom. Problem predstavljaju smrdljivi otpadi na velikim deponijama u predgrađima gradova. Kada je donijelo plan za zaštitu životne sredine za period od 2007. do 2009. godine, tursko ministarstvo za zaštitu okoline vrlo je samokritično zaključilo da je nekontrolisano i neosigurano odlaganje smeća u Turskoj, dio svakodnevice. Neosigurana brda otpada predstavljaju veliki rizik po životnu sredinu i zdravlje stanovništva. Deponije smeća se često nalaze u blizini naseljenih dijelova.
Dakle, ovaj problem je već duže vrijeme poznat turskim vlastima koje već godinama rade na smanjenju rizika po ljudsko zdravlje i životnu okolinu. U tom cilju je provedena reforma za smanjenje broja deponija na tri hiljade. Taj broj odgovara broju opština u Turskoj, koje su i odgovorne za skladištenje smeća. Početkom devedesetih je za 70 miliona Turaka bilo određeno samo 90 deponija za odlaganje smeća.

Nove metode za uništavanje otpada

Do provođenja ove reforme došlo je dijelom i zbog pritiska EU i UN-a. Stručnjaci Programa UN-a za životnu sredinu, UNEP, procijenili su da su brda otpada širom svijeta odgovorna za tri do pet odsto uzroka koji dovode do efekta staklene bašte. Dakle, jasno je da su deponije smeća veoma opasne kada je riječ o klimi zato što proizvode gas metan, koji je 25 puta štetniji za klimu od ugljen dioksida.

Müllentsorgung auf der Deponie Ihlenberg

Evropska komisija je 2005. godine donijela direktivu kojom se reguliše reciklaža smeća

UNEP zato zahtijeva od zemalja u razvoju, da pronađu nove metode za tretman otpada koji bi bio u skladu sa borbom protiv klimatskih promjena.
Evropska komisija je 2005, donijela direktivu o deponijama koja obuhvata značajno smanjenje gasova koji prouzrokuju efekat staklene bašte. Direktiva od zemalja članica Evropske unije zahtijeva da do 2016. godine smanje količinu otpada na deponijama za dvije trećine. Turska još uvijek nije ni blizu dostizanja ovih standarda. Za Tursku uspjeh predstavlja činjenica da u zemlji ima sve manje nesortiranog smeća.
Sveobuhvatna reciklaža ili uništavanje oslobođenog metana u Turskoj još uvijek nije provedena. Ipak i na ovom planu postižu se rezultati uz pomoć EU. Primjer za to je turski grad Denizli na jugozapadu Turske. Na novoj deponiji u ovom gradu, oslobođeni metan se na bezopasan način uništava. Na ovaj način, godišnje se uništi oko 150.000 tona tzv. ekvivalenta ugljen dioksida. Projekat doprinosi ne samo zaštiti životne sredine, nego i zaštiti klime.

Autori: M. Šrader / Ž. Bašić-Savić
Odg. urednik: Zorica Ilić