1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Stalni sud za genocid, ratne zločine i napadački rat

Od 31. svibnja do 11. lipnja 2010. u ugandskom glavnom gradu Kampali održava se međunarodna konferencija koja će preispitati statut Međunarodnoga kaznenog suda u Den Haagu. No, kako ovaj sud zapravo djeluje?

MKS logo

Međunarodni kazneni sud (MKS) je sud za budućnost. Za razliku od Suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Suda za genocid u Ruandi ili sudova za Sierra Leone ili Kambodžu, kojima je ograničen vijek postojanja, Međunarodni kazneni sud je stalna ustanova.

Genocid, zločini protiv čovječnosti, ratni zločini i zločin napadačkog rata (koji tek treba biti definiran) predmeti su kojima se Sud treba baviti. Presudna je dimenzija: mora se raditi o napadu većih razmjera ili sustavnom napadu na civilno stanovništvo, planu ili politici koja se zasniva na ratnom zločinu. Vojnik pojedinac u pravilu ne može biti optužen pred tim Sudom.

Vojnici s puškama

Predmeti suda su zločini počinjeni u ratovima

Povijesne nepravde se ne smiju procesuirati

Postupci pred Međunarodnim kaznenim sudom mogući su samo ako nijedna država nije spremna ili nije u stanju ozbiljno se pozabaviti kaznenim progonom. Najčešće tada nedostaje i volja ili sposobnost da se počinitelje zločina uhiti i izruči MKS-u. To je jedna od točaka dnevnog reda kojima će se baviti konferencija u Kampali.

Mladi vojnici u Kongu

Kongo

Povijesne nepravde Sud ne smije procesuirati. Baviti se smije samo slučajevima koji su se dogodili nakon 1. srpnja 2002. kad je Rimski statut MKS-a stupio na snagu.

Sud je mjerodavan samo ako je ispunjen jedan od tri uvjeta: prvo, da se zločin dogodio na području neke od 111 zemalja potpisnica Statuta; drugo, da je počinitelj zločina državljanin neke od država potpisnica Statuta. Na temelju toga Sud se bavi sukobima u Ugandi, Demokratskoj Republici Kongu i Centralnoafričkoj Republici. I treće, Sud je mjerodavan ako mu Vijeće sigurnosti UN-a rezolucijom dâ nalog da se bavi nekim slučajem, kao što se dogodilo 2005. sa zločinima u sudanskoj pokrajini Darfuru.

I žrtve mogu biti sutužitelji

Trenutno su u haškom zatvoru četiri optuženika: bivši dopredsjednik Konga Jean-Pierre Bemba, te Thomas Lubango Dyilo, German Katanga i Mathieu Ngodjolo Chui iz Demokratske Republike Konga. Takozvana Predraspravna vijeća su preispitala utemeljenost optužnica i dopustila ih. Raspravna vijeća su već

Jean Pierre Bemba

Jean Pierre Bemba

otvorila prve procese. Istovremeno je Sud do travnja 2009. preispitao oko 1.600 zahtjeva žrtava i 405 žrtava dopustio sudjelovanje u postupku.

Po prvi put je ove godine državno odvjetništvo postupilo prema članku 15 Rimskog statuta MKS-a. Glavni tužitelj Luis Moreno-Ocampo je pokrenuo istragu u vezi s nasilnim izgredima u Keniji krajem 2007. i početkom 2008. godine. Prilikom ispitivanja žrtava Ocampo je početkom svibnja u Nairobiju najavio da će šest odgovornih Kenijaca izvesti pred Sud.

Autor: Ulrike Mast-Kirschning / Anto Janković

Odg. urednica: Marina Martinović