Sta nakon Kyota?-

Zastita klime je jedan od najvecih zadataka covjecanstva. Nema medjutim jednog jedinog nacina za njenu zastitu.

Predstavnici iz preko 100 zemalja svijeta, okupljeni ovdje u Bonnu jedinstvenog su stava: promjena klime usljed zagadjenja je vec realnost. Mora se poduzeti sve kako bi se sprijecilo dalje zagrijavanje Zemljine atmosfere za jos jedan stepen. U suprotnom ce i razvijene industrijske zemlje osjetiti posljedice susa, poplava i oluja. Promjena klime je u stvari vec neizbjezna, kaze argentinski ministar zdravstva, Conzales Garcia:

"Posljedice promjene klime vise ne mozemo izbjeci. Moramo zato vise paznje posvetiti usporavanju promjene klimatskih uslova ali i tome kako se koja popgodjena zemlja prilagodjava, kako moze da izadje na kraj sa prirodnim katastrofama, rekao je na konferenciji o klimi u Bonnu, predstavnik iz Argenitine.

Tako bi Protokol iz Kyota trebalo kasnije da sadrzi i tacku po kojoj je utvrdjeno kako industrijske zemlje treba da pomazu siromasnim zemljama da savladaju prirodne katastrofe. Konferencija o obnovljivim energijama, koja je takodjer u Bonnu odrzana proslog ljeta dala je mnogim ucesnicima pozitivan impuls u tom smislu, kaze kineski predstavnik na ovogodisnjoj konferenciji:

"Moja vlada je upravo donijela zakon o upotrebi obnovljivih energija. Mi obnovive energije koristimo pogotovo u poljoprivredi. Vjetar, biomasa, bigas, voda i zemljina toplotna energija trebalo bi da do 2020 pokrivaju 20% nacionalnih energetskih potreba.

Domacin proslogodisnje konferencije, njemacki ministar za zastitu klime, Jürgen Trittin, o tome kaze:

"Planom akcija dogovorenim na proslogodisnjoj konferenciji o obnovljivim energijama, godisnje bi u Zemljinu atmosferu odlazilo 1,2 milijarde tona ugljendioksida manje. Neophodan nam je taj duh iz Bonna, da bismo izvrsili ovaj najveci zadatak covjecanstva. Jer promjena klime prouzrokovana zagadjenjem vec je strasna realnost“ izjavio je Trittin. Arthur Runge Metzger je u ime Evropske komisije upozorio vec sada na plan za buducnost:

"Nakon isteka vazenja Protokola iz Kyota, dakle za svega sedam godina, ako ne znamo tacno koje ciljeve moramo tada slijediti, spast cemo na normalni ciklus zakonodavnog procesa EU. U tom smislu vec sada za EU postoji prioritet", rekao je Metzger.