1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Srpskohrvatski mitovi na optuženičkoj klupi

Oslobađajuća presuda haškog Tribunala Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću i izricanje višegodišnjih kazni čelnicima tzv. Herceg-Bosne, teme su kojima se bavi štampa na njemačkom jeziku.

“Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je izrekao dvije presude koje će imati dalekosežne posljedice”, piše u listu “Süddeutsche Zeitung“.

“U srijedu i četvrtak su na optuženičkim klupama sjedili bivši visoki oficiri i političari iz Srbije i dijela BiH u kojem većinom žive Hrvati. Radilo se i o dva, u Hrvatskoj i Srbiji, postojeća mita: da su ratni zločini početkom 90-ih u Hrvatskoj i kasnije u Bosni i Hercegovini bili unutrašnja stvar s kojom niti hrvatsko niti srbijansko vodstvo nisu imali mnogo veze. Hrvatski mit je u srijedu pukao kao mjehur od sapunice. Od izricanja zatvorskih kazni bosanskohercegovačkim Hrvatima, koje su u rasponu od 10 do 25 godina, veće istorijske važnosti je temeljna analiza sudija. Cilj ubistava i protjerivanja je bilo stvaranje velike Hrvatske udruženjem regiona sa Hrvatskom ili stvaranje jedne nezavisne male države 'Herceg-Bosne' koja će biti u tijesnoj vezi sa Zagrebom. Kampanja, na čijem je čelu bio bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je sprovođena od decembra 1991. godine. Hrvatska je u BiH slala novac, oružje, vozila i oficire, tvrde sudije”.

Stanišić je bio blizak Slobodanu Miloševiću

Stanišić je bio blizak Slobodanu Miloševiću

“Odluka suda u Hrvatskoj, kako se i očekivalo, naišla je na protest ne samo zbog toga što je srušen mit o njenoj nevinosti, nego i zbog toga što žrtve mogu tužiti Republiku Hrvatsku i tražiti odštetu. U drugom slučaju je riječ i o Srbiji. Iako, osim na Balkanu, malo ko zna imena optuženih, oni su u raspadu Jugoslavije imali odlučujuće uloge. Jovica Stanišić je kao šef Službe državne bezbjednosti Srbje (SDB) bio blizak predsjedniku Slobodanu Miloševiću, najmoćnijem čovjeku u Srbiji. Isto se odnosi i na optuženog Franka Simatovića, bivšeg zapovjednika jedinice za specijalne operacije SDB-a. Jedinica, poznatija kao 'Crvene beretke' zajedno sa ostalim paravojnim grupama, kao što su “Škorpioni” ili “Arkanovi trigrovi”, od 1991. do 2003. godine je ostavila krvavi trag u Bosni i Hercegovini. Za istoričare su tekstovi optužnica i presuda iz Haga zbog obimnih i brojnih detalja već odavno postali izvor istraživanja. Ti materijali se niti u Hrvatskoj ni u Srbiji ne uzimaju za ozbiljno. Samo se govori o krivici i oslobađanju optuženih”, piše “Süddeutsche Zeitung“.

Senzacionalne presude Haškog tribunala

“Bila je to presudna odluka Haškog tribunala, koji je prije nekoliko dana obilježio 20. godišnjicu postojanja”, piše austrijski list “Standard”.

“U presudi Stanišiću i Simatoviću se radi o odgovornosti i involviranju srbijanske vlade na čijem je čelu bio Slobodan Milošević koja sada oficijelno nije učestvovala u balkanskim ratovima. I bivši načelnik generalšatab Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić, do sada jedini osuđenik koji je bio član srbijanskog režima, u ferbuaru je pušten na slobodu. Haški tribunal je senzacionalnu presudu izrekao još u srijedu, kada su potvrđene višegodišnje zatvorske kazne visokim političkim i vojnim zvaničnicima tzv. Herceg-Bosne”.

Haški sud (ICTY) zaključio da su šestorica bivših čelnika Hrvata u BiH, zajedno s političkim i vojnim vodstvom Hrvatske, bili članovi udruženog zločinačkog pothvata čiji je krajnji cilj bila uspostava hrvatskog entiteta.

Haški sud (ICTY) zaključio da su šestorica bivših čelnika Hrvata u BiH, zajedno s političkim i vojnim vodstvom Hrvatske, bili članovi udruženog zločinačkog pothvata čiji je krajnji cilj bila uspostava hrvatskog entiteta.

“U Makedoniji je otkazan sastanak predstavnika balkanskih zemalja. Razlog je što je učešče Kosova na tom sastanku trnu u oku Beograda”, piše list “Tagesspiegel” i nastavlja:

“Mnogi Slaveni ne priznaju nezavisnost Kosova. Oni u toj državi vide odmetničku provinciju koja je u rukama islamsko-albanskih fanatika. Napade često vrše, kako Albanci, tako i Srbi. Mnogi Srbi su iz straha zbog osvete napustili Kosovo. Stanje na Kosovu nije zavidno. Korupcija je raširena. 45 posto stanovništva je nezaposleno. Svake godine na tržištu rada se pojavljuje novih 25.000 mladih. Kosovo sada čeka investitore. Međutim, oni će doći tek kada situacija postane stabilna. U razgovoru sa stanovništvom na pitanje: kada će biti mirno na Balkanu?, dobijamo odgovor u formi pitanja: kada će biti mirno na Bliskom istoku?”.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Marina Martinović