1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srpsko hvala Rusiji

23. januar 2008

Srbija prodaje državnu naftnu industriju NIS ruskom Gazpromu. Pri tome se radi o tome da je to na prvom mjestu srbijansko hvala ruskoj potpori za Kosovo, ocjenjuje danas Neue Zürcher Zeitung.

https://p.dw.com/p/CwOW
Rusofil Vojislav KoštunicaFoto: DPA

"Srbijanski premijer Vojislav Koštunica uspio se izboriti unutar svoje Vlade i u utorak je obznanjen nacrt međudržavnog energetskog sporazuma sa Rusijom o privatizaciji Naftne industrije i izgradnji magistralno-tranzitnog gasovoda. To da su ekonomska promišljanja u ovom polsu presudna je upitno. Dodvoravanje monoplolskog preduzeća Rusiji mora se zapravo interpretirati kao zahvalnica Boegrada za držanje Moskve u kosovskom konfliktu, a i s obzirom na to da Koštunica ne skriva svoju rusofilsku naklonost.

Za kritičare oko ministra privrede Mlađana Dinkića, ali i za predsjednika Tadića, ova prodaja predstavlja poraz.

Naročito je Dinkić stalno upozoravao na raspodjelu državne imovine na osnovu političkih motiva. Za njegove zahtjeve da se za prodaju NIS-a raspiše međunardoni tender i time dobiju atraktivnije ponude Koštunica nije imao sluha." Zbog toga se raduje rusko vodstvo. Moskva je samo nekoliko dana nakon što je u petak sa Bugarskom potpisala energetski sporazum zabilježila dodatni uspjeh i svoju poziciju u energetskom sektoru na Balkanu dodatno ojačala, " - ocjenjuje danas Neue Zürcher Zeitung.

Kriza povjerenja

„Povjerenje je osnova svega, bez povjerenja nema ništa. Što se dešava, kada se povjerenje pretvori u nepoverenje? Početak američke kreditne krize prvo su preživjele banke, kada su počele sa obostranim nepovjerenjem. Jedva da je jedna banka htjela drugoj dati kredit, sve su sklanjale svoj novac, potom je uskočile Centralna banka dajući bankama kratkoročne kredite.

Likvidna pomoć na tržištu novca pokazala je željeni efekat, ali povjerenje se nije vratilo. Sada je kriza povjerenja zahvatila svjetsku berzu. Američka Federalna banka, odnosno Centralna banka, je na pad kursa u Europi i Aziji odmah reagirala velikim smanjenjem kamatnih stopa na 3,5 posto Koliko dugo će trajati pomoć sa smanjenjem kamata s kojom je reagirala američka Federalna banka, pita se danas Franfkurter Allgeimeine Zeitung? Ovaj list piše da je kratkoročno došlo do umirivanja kursa, ali da to neće dugoročno uticati na tržište.

List Die Welt piše da kriza na tržištu nekeretnina i na finacijskom tržištu u SAD ugrožava privredni uspon, ali prenosi ocjenu ekonomista koji unatoč tome ne vjeruju da će doći do velike depresije.