1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srpski pogledi na Dan nezavisnosti BiH

Među Srbima u BiH podijeljena su mišljenja o 1. martu. Većina Srba iz RS vjeruje da je tada počeo rat u BiH i da je referendum za nezavisnost bio nelegalan. Drugi ga vide kao kontinuitet antifašističke tradicije.

Kada je riječ o 1. martu, Danu nezavisnosti BiH, među srpskim političarima iz Republike Srpske (RS) gotovo da nema nikakvih nesuglasica. Bez obzira na krupne razlike u odnosu na druga politička pitanja, za veliku većinu srpskih političara iz ovog bh. entiteta 1. mart kao Dan nezavisnosti BiH „ne postoji“. Potvrđuje to i predsjedavajući Predsjedništva BiH, lider Partije demokratskog progresa (PDP) Mladen Ivanić. „Referendum o tzv. nezavisnosti BiH i ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića 1. marta 1992. godine u Sarajevu, tragični su događaji koji označavaju početak rata u BiH, i zbog toga Srbi nikada neće učestvovati u obilježavanju tog datuma.

Bosnien und Herzegowina Arbeitslose

Mladen Ivanić

Ako neki praznik duboko iritira i vrijeđa RS i srpski narod u BiH, onda je to svakako 1. mart. Nadam se da će doći do sazrijevanja svijesti, posebno kod političara u Sarajevu, da odustanu od dosadašnje neprimjerene prakse iritiranja i inata, i da ćemo u nekom budućem vremenu kompromisom doći do praznika koji bi bili prihvatljivi za sve narode i građane BiH“, istakao je, između ostalog, Mladen Ivanić.

Referendum 1. marta organiziran „mimo volje srpskog naroda u BiH“

Zastupnica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Dušanka Majkić kaže da je za nju i njene kolege iz SNSD-a 1. mart „običan dan“ i da on „ne može biti nikakav Dan nezavisnosti“. „Ovakva BiH, u kojoj danas živimo, nije nastala ni 1945. ni 1992. godine, već danom potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. 1. mart i danas budi tragična sjećanja u svijesti srpskog naroda kada je, mimo naše volje, organiziran referendum za nezavisnost BiH.

Aleksandar Trifunovic Journalist aus Bosnien und Herzegowina

Aleksandar Trifunović

Referendum je bio nelegitiman, jer u njemu nisu učestvovali Srbi, kao konstitutivan narod. Za nas je to datum kada je počeo rat u BiH, dan kada je na Baščaršiji ubijen srpski svat Nikola Gardović, čime je poslana poruka Srbima da u takvoj BiH za nas više nema mjesta. Zato Srbi neće nikada slaviti taj praznik“, kaže Dušanka Majkić za Deutsche Welle, podsjećajući da u BiH nema konsenzusa oko Zakona o praznicima, zbog čega svako slavi „svoje“ praznike.

„Vezan sam samo za one datume koji meni lično nešto znače“, kaže glavni i odgovorni urednik medijskog portala BUKA Aleksandar Trifunović. „Odrastao sam u vremenu i državi kada je državnim datumima davana prevelika važnost. Bili su važniji od ličnih što je pogrešno. Ispostavilo se da ta forsirana ljubav pa i prema takvim datumima nije donijela ništa dobroga. Nismo ih se sjetili kad smo krenuli jedni na druge, iz bratstva jedinstva u bratoubilački rat. Na isti način se odnosimo prema datumima koji se obilježavaju danas u BiH. Ne znače mi ništa, niti se trudim da uspostavim lični odnos prema njima. Po pravilu radi se o datumima koji u jednom dijelu BiH znače razlog sa slavlje a u drugom ne. Nakon 1. marta BiH je izgubila preko 100.000 ljudi, a milioni su raseljeni. Zemlja je trajno unazađena i dan danas živimo posljedicu tog rata. Zaista ne vidim razlog da se datumi nakon kojih su potekle rijeke krvi slave i obilježavaju kao bilo čiji uspjeh ili neuspjeh. Ti datumi jedino mogu biti podsjetnik da smo svi izgubili“, kaže Trifunović za Deutsche Welle.

Sloboda, nezavisnost i cjelovitost BiH su „uzvišeni ideali“

Jedan od osnivača Srpskog građanskog vijeća Sretko Radišić kaže da je 1. mart 1992. godine u historijskom smislu jedan od najvažnijih datuma za narode i građane BiH.

Bosnien und Herzegowina Politiker Sretko Radisic

Sretko Radišić

„Ovaj datum je kontinuitet ZAVNOBiH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH) kada je naša domovina proglašena samostalnom i ravnopravnom federalnom jedinicom u sastavu SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije). Za nezavisnost BiH pale su mnoge žrtve. Mnogi borci Armije BiH su sa čašću, dostojanstvom i patriotizmom branili uzvišene ideale kao što su sloboda, nezavisnost, suverenost i teritorijalna cjelovitost. Mnogi od njih dali su svoj život za vrijednosti zajedništva, multietničkog života i međuvjerske tolerancije. Dali su kao svoj ulog ono što su najviše mogli, a to je svoj život. Zahvaljujući njima mi imamo danas domovinu, imamo slobodu, cjelovitost i nadu za bolju budućnost i ulazak u Euroatlantske integracije. Svim borcima hvala kao i građanima koji su jedinstvom i podnoseći zajednički sudbinu teških vremena dali svoj neizbrisiv doprinos očuvanju jedine im domovine BiH“, kazao je Radišić za Deutsche Welle, čestitajući Dan nezavisnosti „svim građanima i narodima u BiH“.

Možda će vrijeme riješiti i bh. nesuglasice

Bosnien und Herzegowina Journalist Djorjde Krajisnik

Đorđe Krajišnik

Novinar sarajevskog Oslobođenja i BH dana, Đorđe Krajišnik napominje da se iz godine u godinu u BiH postavljaju ista pitanja o „polupriznatim“ praznicima. „Neizostavno se tada konstatira da se važni datumi iz historije naše zemlje u polovici zemlje ignorišu. To vodi ka pitanju kada će se napokon postići konsenzus u tom pogledu, te šta može ujediniti bh. historijske perspektive. Smatram da se sa 'datumaškom politikom' suviše mnogo insistira i da takva insistiranja ne mogu pomiriti našu rašomonsku historijsku sliku. Jasno je da 1. mart nekome znači veoma mnogo, kao što je jasno i to da sa druge strane nekome ne znači ništa. Svako insistiranje dovedeno do krajnosti ponovo dovodi do entropije koja onemogućava bilo kakvu saglasnost u pogledu zajedničkih percipiranja države u kojoj živimo. Uz to, nisam uopće siguran koliko je u datim okolnostima pitanje praznika u bilo kom pogledu za nas važno, posebno ako imamo na umu druge poteškoće kroz koje iz dana u dan prolazimo. Na kraju, pitanje praznika je pitanje emocija. Ako na njih niste naučeni uzalud je svako insistiranje. To je jednostavno prirodan proces kroz koji moramo proći. Možda će vrijeme riješiti to pitanje“, kaže Krajišnik za Deutsche Welle.

Referendum o nezavisnosti BiH održan je 29. februara i 1. marta 1992. godine. Tadašnji politički predstavnici srpskog naroda u BiH okupljeni u Srpsku demokratsku stranku (SDS) pozvali su Srbe na bojkot referenduma. Referendumsko pitanje glasilo je: „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“ Oko 64 posto građana, pripadnika svih naroda, na referendumu se izjasnilo za nezavisnost BiH.