1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Srpski pisci na "astronomskoj sceni"

Bora Ćosić, David Albahari, Miodrag Pavlović su samo neki od srpskih autora s međunarodnom reputacijom koji imaju i nešto zajedničko: Pišu u samo-izabranom egzilu. Egzil im je nametnula popularnost, a ne domovina.

Štand na kojem je Srbija predstavila svoja izdanja.

Lajpciški sajam knjiga 2009.

Trojš čita odlomak iz Albaharijevog romana Ludvig.

David Albahari i njemački glumac Herman Trojš u Berlinu na promociji Albaharijevog romana "Ludvig".

Oko srpskih autora, koji pišu o posljednjim ratovima 90-ih, obavilo se velo ćutnje. U beogradskim knjižarama kupac veoma brzo može da se uvjeri da su još uvijek rijetki autori koji se bave temama iz bliske prošlosti Srbije. Jedan od njih je Sreten Ugričić, romanopisac i direktor Narodne biblioteke Srbije.

„Ponekad me predstavljaju i kao astronoma zato što sam napisao 'Uvod u astronomiju'. Radi se o mom ironičnom stavu prema onima koji još uvijek vjeruju da su Srbi nebeski narod. Naravno, svako ko se bavi ovim narodom automatski postaje astronom.“

Srpska trauma dublja od hrvatske, bosanske, albanske...

Sreten Ugričić pripada autorima koji se godinama bore protiv društva koje ne priznaje svoje zločine. U njegovom novom romanu „Nepoznatom junaku“, dvorska luda kaže da Srbima svašta pada na pamet samo ne to da bi mogli da promijene svoj odnos prema istini. Izlazak knjige (izdavačka kuća „Ditrih“) se poklapa s Sajmom knjiga u Lapcigu.

Činjenica je, ipak, da je sve veći broj srpskih autora koji pišu o neposrednoj prošlosti. U njih spadaju Vladimir Bajac i Vladimir Pištalo - čije knjige takođe objavljuje izdavačka kuća „Ditrih“ - koji to rade alegorijski i parabolično. U drugim djelima, čitalac ne može da se oslobodi osjećaja da se pisci ponašaju poput mačke koja obilazi oko kaše.

Literaturtreffen in Belgrad Flash-Galerie

Bora Ćosić u Beogradu na Drugom regionalnom festivalu KROKODIL (Književno regionalno okupljanje koje otklanja letargiju i dosadu) juna 2010.

„Paradoks je što se stiče utisak da je naša trauma dublja od one koju imaju Hrvati, Bosanci ili kosovski Albanci. Zašto? Zato što smo mi pretrpjeli moralni poraz. Mi smo pobijedili sami sebe. Pošto drugi nisu imali taj problem, mogli su ranije da se na književnom planu uhvate u koštac sa nedavnom prošlošću. To nije izvinjenje. Naprotiv. Upravo zbog činjenice da je naš poraz tako dubok, mi imamo obavezu da obračun sa tom temom stavimo na prvo mjesto.“

Tom temom najčešće se bave mlađi autori i to na poetičkoj, političkoj i provokativnoj ravni. Dragana Mladenović je prva pjesnikinja čija knjiga pjesama obrađuje temu srpskih ratnih zločina.

„Mislim da je malo deplasirano pisati o međuljudskim odnosima. Ja sam lično doživjela da je jedan ratni zločinac bio smješten u porodicu koju sam poznavala. Tada sam shvatila da se ti ljudi nalaze svuda. Ratni zločinac u mojim pjesmama je predstavnik svih njih.“

Autori: Mirko Švanic i Željka Bašić Savić

Odg. urednik: Svetozar Savić