"Srpska osveta" - Njemačke novine o Kosovu

"Rheinische Post" o jučerašnjim neredima na sjeveru Kosova piše:

„Da li su dva napada na carinske punktove UNMIK-a na srbijansko-kosovskoj granici početak novog krvavog nasilja na Balkanu? To ovisi od toga koliko će energično ubuduće na takve i slične napade reagirati trupe KFOR-a. Jučer na svu sreću niko nije povrijeđen; situacija je - i pored njene dinamike – brzo dovedena pod kontrolu. No srbijanska manjina na Kosovu razmišlja o osveti još od 2004. godine kada su dobro organizirani neredi kosovskih Albanaca sasvim iznenadili trupe KFOR-a: Tada je ubijeno 20 Srba, gorjele su crkve, a pojedina sela su bila opustošena. Međunarodne mirovne trupe su od tada izvukle pouku da se moraju bolje organizirati i opremiti. To će se vjerovatno pokazati efikasnim. Jer međusobna mržnja je postala još veća a s tim u vezi je i razumljiv strah oko 120 hiljada Srba u ovoj novoj - patuljastoj državi - da bi oni mogli da budu protjerani iz svoje domovine. Za sada njihovu sigurnost garantira vojska i UN-ova policija. Zbog toga je zamislivo da bi moglo doći do odvajanja srbijanskih područja na sjeveru Kosova, ali ne i novog ratnog plamena. Jer, srbijanski tvrdolinijaši se ne mogu osloniti na zvaničnu pomoć. Vlada u Beogradu doduše protestira i to glasno ali mnogo više zbog toga kako nacionaliste u vlastitoj zemlji ne bi okrenula protiv sebe“, piše njemački list „Rheinische Post“.

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ navodi da se Evropska unija po pitanju Kosova upustila u čin jednog delikatnog balansa jer sve članice nisu htjele priznati novu državu. Ipak, u Brüsselu su ponosni, jer je u odnosu prema Kosovu postignut visok stepen jedinstva. Ovaj list o tome piše:

„U NATO-savezu je s jedne strane registrovano olakšanje s obzirom na trenutno niske temperature na Kosovu, do 6 stepeni Celzijusa. Diplomati kažu da se kod takvih hladnoća ipak smanjuje mogućnost da dođe do nereda. Drugačije bi možda bilo da je neovisnost proglašena u ljeto. Na Kosovu je na početku bilo mirno kada je tamo proklamirana nova država i tek jučer su snage NATO-saveza morale da djeluju na granici sa Srbijom gdje su kosovski Srbi napali dva granična prelaza. I dok se NATO oslanja na kalendar u drugoj briselskoj instituciji kao što je Evropska unija su zadovoljni jer je usvojena zajednička deklaracija o Kosovu. Već krajem prethodne nedjelje Španci su signalizirali da su zainteresirani za konstruktivno rješenje. S tim u vezi je i donesen zaključak da je Kosovo poseban slučaj a ne presedan za druge manjinske konflikte. Evropska unija se naime oslanja na UN-ovu povelju te zaključke iz Helsinkija kojima su utvrđeni najvažniji ugovori o teritorijalnom integritetu država. Njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter-Steinmeier je to formulirao na sljedeći način: Ovom odlukom nisu dotaknute promjene granica, ovdje se radi o posebnom razvoju do kojeg je došlo raspadom bivše Jugoslavije - rekao je Steinmeier. No šta će to značiti u svakodnevici ako samo jedna velika većina ali ne i sve države priznaju Kosovo to diplomati Evropske unije u utorak nisu mogli da procjene“, piše pored ostalog njemački list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.