1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sretna Nova godina: Povećanja cijena kucaju na vrata

Dragan Maksimović17. novembar 2008

Istraživanja pokazuju da je BiH skoro na začelju evropske ljestvice kada je riječ o kupovnoj moći stanovništva. Ako je suditi prema najavama stručnjaka 2009. će biti još gora, a prva poskupljenja se već najavljuju.

https://p.dw.com/p/FwEv
Građani BiH najviše novca izdvajaju za hranu
Građani BiH najviše novca izdvajaju za hranuFoto: AP

Cijena struje u RS će, najvjerovatnije, biti viša od iduće godine, jer su se, kažu u "Elektroprivredi RS", stekli uslovi za pokretanje novog tarifnog postupka. Konačnu odluku o tome donijeće Regulatorna komisija za električnu energiju RS, a cijena struje će direktno zavisiti od povećanja rashoda neophodnih za njenu proizvodnju.

Sve dok ne dođe do konkretnog podnošenja zahtjeva za povećanje cijene električne energije Regulatorna agencija se ne može se izjasniti o opravdanosti iznosa povećanja, kaže portparol agencije Jelena Prtilo:

“ Regulatorna komisija za energetiku RS ne može, odnosno ne smije se izjasniti da li je zahtjev opravdan i kolika će eventualno biti promjena cijene električne energije sve dok postupak ne bude okončan, jer samim tim postupak ne bi imao smisla.”

Od nas manje novca imaju samo Moldavci, Ukrajinci, Bjelorusi i Albanci

Osim očekivanog povećanja cijene električne energije, građane cijele BiH u narednoj godini očekuju, ako je suditi po najavama, veće cijene osnovnih životnih namirnica. Nedavno istraživanje njemačkog instituta “ GfK” pokazalo je da građani BiH imaju skoro najnižu kupovnu moć u regionu, čak pet puta manju od evropskog prosjeka. Prosječna ovogodišnja kupovna moć bh. građanina, prema objavljenoj studiji, iznosi 2.325 evra, što je 36. mjesto među 41. rangiranom evropskom državom. Posmatrajući cijelu Evropu, manju kupovnu moć od bh. građana imaju još samo Bjelorusi, Albanci, Ukrajinci i Moldavci.

Građani BiH najviše novca izdvajaju za hranu. Predsjednik pokreta potrošača Dragovan Petrović kaže da je to odlika siromašnih društava. “Na zapadu, u razvijenim zemljama izdvajaju negdje oko 15 posto u odnosu na naših 40 posto. U Hrvatskoj negdje oko 32 posto. Tako da mi u suštini veoma loše živimo.”

“Bez podizanja produktivnosti nema ni povećanja standarda”

Ekonomski analitičari kažu da je ovo istraživanje još jedna potvrda lošeg životnog standarda bh. građana, prouzrokovanog prije svega niskom privrednom produktivnošću. Stevo Pucar iz Udruženja ekonomista – SWOT kaže da bez podizanja privredne produktivnosti nema podizanja standarda: “Kada budemo više znali da proizvodimo i izvozimo ili proizvodimo za domaće tržište imaćemo i više novca.”

Iako svi apeluju na štednju, a vlasti najavljuju restriktivnu politiku za narednu godinu, građani se očigledno ne obaziru na ekonomske tokove, jer je, prema nekim podacima, prodaja u velikim trgovačkim centrima u posljednjih mjesec dana čak povećana za nekoliko procenata. Pošto je, kažu stručnjaci, u narednoj godini nemoguće očekivati iskorak bh. privrede na evropskoj ljestvici s jedne strane, s druge je neminovno da dođe do povećanja cijena energenata zbog pokrivanja gubitaka što će se direktno odraziti na standard bh. građana.