Sretan Uskrs

Treći put za sedam godina ovog vijeka, hrišćani danas zajedno slave Uskrs. Uskrs je najvažniji hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja zapravo označava vaskrsnuće Hristovo iz mrtvih. To je pobjeda vjere i života nad smrću. Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Uskrs svuda praznuje istog dana, poslije proljetne ravnodnevice, prve nedjelje poslije jevrejske Pashe i prvog punog mjeseca. Uskrs je može se reći «pokretan» praznik. Uvijek se vezuje samo za nedjelju, i može "pasti" u razmaku od 35 dana, od 4. aprila do 8. maja po starom, julijanskom kalendaru, odnosno od 22. marta do 25. aprila po novom, gregorijanskom računanju vremena. Ove godine Uskrs "pada" u nedelju, 8. aprila, i po julijanskom i po gregorijanskom kalendaru, tako da ga zajedno slave i pravoslavni i katolički i protestantski hrišćani. Za Uskrs se jaja boje crvenom i drugim jarkim bojama i poklanjaju prijateljima. Jaje ima simboličko značenje jer se iz njega rađa život.

Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić i mitropolit dobrobosanski Nikolaj uputili su uskršnje poruke vjernicima. U uskršnjoj poruci katolicima kardinal Puljić je naveo da se mora sačuvati dostojanstvo i ponos "i kada se osjeti sva teškoća neimaštine, nezaposlenosti ili životne nesigurnosti". On je dodao da je potrebno da ljudi uzajamno sarađuju i da se solidarišu kako bi izgradili bolju budućnost.

Vaskršnju čestitku svim pravoslavcima uputio je mitopolit Nikolaj. On je pozvao ljude da se okrenu Bogu i istakao da je "Hrist učinio sve da čovjek bude što bliže njemu, a daleko od grijeha".