1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Sredstva Hladnog rata i na Zapadu i na Istoku

Objavljena je crna lista sa imenima političara iz EU kojima je zabranjen ulazak u Rusiju kao odgovor na evropske sankcije uvedene zbog Krima i Ukrajine. To je jedna od glavnih tema komentara u njemačkoj štampi.

Portparol Hrišćansko-demokratske unije (CDU) za spoljnu politiku Filip Misfelder je za Berliner cajtung rekao da su ograničenja putovanja na obje strane „kontraproduktivna“. On je kritikovao i zabranu ulaska u Evropsku uniju koju je Brisel izrekao određenom broju ruskih parlamentaraca i dodao da je postupak Moskve samo revanš za pogrešnu odluku Zapada. Po njegovom mišljenju, mirovni sporazum iz Minska bi ubrzo mogao da propadne – a upravo u toj situaciji je važno održati kontakte.

„Sankcije, zabrane putovanja i razgovora: mehanizmi davno zaboravljenih dana se vraćaju na dnevni red“, piše list Tiringiše landescajung (Vajmar). Ali, ni EU nije bez krivice. Ovih dana je gotovo zaboravljeno da je ruskim parlamentarcima još mnogo ranije zabranjeno da ulaze u EU i da su im zamrznuti računi. Zbog toga se nije digla velika buka. A sada bi trebalo da se stvori? Listu iz Kremlja ne bi trebalo precjenjivati, iako obostrane zabrane ne vode ka cilju. Ali, možda je objavljivanje ove liste dobar trenutak da obje strane prebace ručicu mjenjača u nižu brzinu, da konstatuju da je metoda zabrane ulaska u države pogrešna i da unište ovakve liste.“

„Krokodilske suze se vide na licima zapadnih političara koji su sada iznenađeni i ogorčeni zbog toga što i Rusija ima svoju crnu listu“ konstatuje komentator Miteldojče cajtunga (Hale). „Ono što zaista iznenađuje jeste neprofesionalnost sa kojom je ona sastavljena. To ukazuje da ona ne potiče od centralnog mjesta u Kremlju. A to daje nade da se tamo toj metodi ne pridaje tako veliki značaj. Pošto i na Zapadu ima dosta sumnji u tu metodu, moguće je da će ovo biti i kraj razmjene kontramjera. To bi bilo pametno.“

Dnevnik Rajnpfalc (Ludvigshafen) prenosi da „ogorčenje sa kojim EU reaguje na rusku listu zvuči vrlo vještački. Da li su Evropljani očekivali da će ruska vlada tek tako da prihvati sankcije EU? I kakve veze ima da li je zabrana u svakom pojedinačnom slučaju čisto obrazložena ili nije? Odlučujuće je to što nijedna od strana ne želi da se odrekne takvih mjera – koje su besmislene, jer niti su djelotvorno sredstvo pritiska niti mogu doprinijeti rješavanju problema. To što su Zapad i Istok spremni da se služe sredstvima Hladnog rata, samo dokazuje koliko je situacija ozbiljna.“

Zapad mora braniti svoje vrijednosti

Darmšteter eho (Darmštat) piše da „Zabrane – kasni odgovor na odgovarajuće zapadne sankcije – ne pogađaju prvu gardu njemačkih i drugih evropskih političara. Ali to su ubodi iglom koji opterećuju ionako težak dijalog sa Rusijom. I pokazuju da ruski predsjednik ne misli da se razoružava u ovom konfliktu i da ozbiljno traži zajedničko rješenje.“

Komentator lista Lauzicer rundšau (Kotbus) smatra da su „I ovo u ruskoj propagandi samo reakcije na navodne provokacije Zapada. A na njih niko ne smije da nasjedne, niko ne smije da traži poziciju koja izgleda neutralno. Između nedemokratskog i demokratskog takve pozicije – nema. Zapad u odnosu na Putina mora da čvrsto brani svoje vrijednosti i uvijek pruži ruku svakome u Moskvi ko je za kooperaciju, a ne za konfrontaciju.“

Po mišljenju komentatora Ludvigsburger krajscajtunga (Ludvisburg), „Kada dvoje čine iste stvari, to ni izdaleka nije baš isto. Ruska zabrana ulaska za 89 političara EU nije legitimna reakcija kako to Moskva tvrdi. Niko od pogođenih nije anektirao neki dio Rusije ili slično. Sankcije EU protiv ruskih oficira i političara koji su sproveli aneksiju Krima, još su i slaba reakcija na to eklatantno kršenje međunarodnog prava. To je i odgovor na pitanje da li bi Rusija trebalo da bude pozvana na sastanak G7 sljedeće nedjelje. G7 nije klub sedam najmoćnijih industrijskih zemalja, već klub najmoćnijih demokatskih inustrijskih zemalja. A Vladimir Putin se odlučio za uspostavljanje autoritarnog režima.“

Oživljavanje starih ideja u Srbiji

Neue Zuercher Zeitung piše o tome da je srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić oživio jednu staru ideju: "Kosovo, koje je prije sedam godina otcijepljeno od Srbije i koje je do danas priznao više od 100 država bi trebalo biti podijeljeno", rekao je Dačić za beogradski list "Novosti". Dačić je rekao da bi podjela Kosova bila najbolje, najpravednije i jedino moguće rješenje za problem", piše Neue Zuercher Zeitung.
Isti list piše o izdavanju poštanskih marki posvećenih oslobađanju Beograda. "Jakob Kubli koristi poštanske marke kako bi ojačao nacionalno zajedništvo Srbije. Zbog toga podsjeća na historijska dešavanja važna za zemlju. U povodu 70. rođendana od oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu srbijanska Pošta je izdala impresivno podsjećanje na taj događaj. Serija poštanskih marki pokazuje na impersivan način s jedne strane razrušenu infrastrukturu, s druge strane današnji, šaroliki glavni grad Srbije. U središtu pažnje, kao simbol pobjede, stoji monumentalni Hram Svetog Save i statua Pobednik", piše Neue Zuercher Zeitung.

Preporuka redakcije